‘Sedra u fontani ima 336 centimetra i postoji određena opasnost od urušavanja te voda ne prekriva cijeli dio sedre što je nužno za njezin rast, gornji dio sedre potrebno je ručno ukloniti’, obavijestili su javnost iz Zelenog grada.

Sedra će i dalje nesmetano rasti, ali nakon uređenja bit će još ljepša jer će se u cijeloj svojoj površini zazeleniti i biti obrasla mahovinom.

Podsjetimo, u sredinu fontane postavljen je dio sedre sa Skradinskog buka pa Šibenik ima živu fontanu.

Proces stvaranja sedre počeo je u pleistocenu te s povremenim prekidima traje do danas. Kada je, nakon posljednjeg glacijalnog stadija nazvanog Würm, klima postala toplija, brzina strujanja vode smanjila se pa su stvoreni uvjeti za naseljavanje alga, mahovina i drugih organizama koji sudjeluju u procesu osedravanja. Pleistocenska sedra u dolini rijeke Krke i njezinih pritoka nalazi se i do 20 m iznad današnjeg korita, što nam govori o visini na kojoj je u to doba tekla rijeka. Takvu sedru nazivamo fosilna sedra.

Veći dio sedre na slapovima mlađi je od 10 000 godina. Stvaranjem sedrenih naslaga u postwürmskom razdoblju počinju se izdizati Skradinski buk, Roški slap i ostali slapovi duž vodotoka, zbog čega nastaju Visovačko jezero i ostale nakupine vode u kanjonskim dijelovima današnje Krke.