Udruga Za Žaborić razmatra obraćanje Europskoj komisiji zbog planiranog sidrišta uz područje Natura 2000

Nakon što je Grad Šibenik odbio prijedlog Udruge Za Žaborić za proglašenje ništavosti lokacijske dozvole za planirano komercijalno sidrište u uvali Mirin (od uvale Kutlača do uvale Pišljivica – Oštrica), a Šibensko-kninska županija u međuvremenu pokrenula postupak dodjele koncesije zapredmetno sidrište, Udruga je poduzela prve pravne korake te započela pripremu dokumentacijeza obraćanje Europskoj komisiji radi ispitivanja moguće povrede obveza Republike Hrvatske koje proizlaze iz Direktive Vijeća 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa te divlje faune i flore. Predmetno sidrište planirano je neposredno uz područje ekološke mreže Natura 2000,HR2000526 Oštrica – Šibenik, dok se prema javno dostupnim podacima Informacijskog sustava zaštite prirode (Bioportal) na predmetnom području nalaze livade morske cvjetnice Posidonia oceanica, prioritetnog stanišnog tipa Europske unije (1120 Posidonia oceanica), čija zaštita predstavlja jednu od temeljnih obveza država članica Europske unije.

Ključno pitanje nije dobilo odgovor

Smatramo da odluka Grada Šibenika nije dala odgovor na najvažnije pitanje – jesu li tijekom postupka izdavanja lokacijske dozvole u potpunosti poštovane obveze koje proizlaze iz hrvatskog zakonodavstva i prava Europske unije u području zaštite prirode. Posebno zabrinjava činjenica da se obrazloženje odluke gotovo isključivo temelji na tvrdnji da se zahvat nalazi izvan granica područja ekološke mreže Natura 2000, iako sama odluka potvrđuje da planirano sidrište neposredno graniči s područjem ekološke mreže HR2000526 Oštrica – Šibenik.

Međutim, Direktiva o staništima jasno propisuje da za provedbu postupka Ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu nije odlučujuće nalazi li se zahvat unutar ili izvan administrativnih granica područja Natura 2000, već može li samostalno ili zajedno s drugim zahvatima imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost tog područja.

U obrazloženju odluke Grada Šibenika ne nalazimo analizu mogućih učinaka povećanog pomorskog prometa, intenzivnijeg korištenja akvatorija, podizanja sedimenta, buke, mogućeg onečišćenja mora niti kumulativnih učinaka na prirodne vrijednosti zbog kojih je područje Oštricauključeno u europsku ekološku mrežu Natura 2000. Umjesto toga, kao glavni argument navodi se da je sidrište predviđeno Prostornim planom Šibensko-kninske županije i Grada Šibenika. Međutim, činjenica da je određeni zahvat predviđen prostornim planom sama po sebi ne isključuje obvezu primjene Zakona o zaštiti prirode niti obveze koje proizlaze iz prava Europske unije.

Posidonija nije obična morska trava

Posebno zabrinjava činjenica da se na predmetnom području nalaze livade morske cvjetnice Posidonia oceanica, jednog od najvrjednijih i najugroženijih morskih staništa Mediterana. Posidonija nije alga niti obična morska trava, već cvjetnica koja proizvodi velike količine kisika, stabilizira morsko dno, štiti obalu od erozije, skladišti velike količine ugljika te predstavlja stanište i mrijestilište brojnih ribljih i drugih morskih vrsta.

Za razliku od mnogih drugih morskih organizama, livade posidonije obnavljaju se iznimno sporo. Oštećenja nastala sidrenjem ili drugim mehaničkim zahvatima mogu ostati vidljiva desetljećima, a u pojedinim slučajevima njihov potpuni oporavak nije moguć.

Povjerenje građana u upravni nadzor

Dodatno zabrinjava okolnost da je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, nakon zaprimanja zahtjeva Udruge za proglašenje ništavosti lokacijske dozvole, predmetdostavilo Gradu Šibeniku na postupanje. Time je o navodima kojima se osporava zakonitost lokacijske dozvole odlučivalo upravo tijelo koje je tu dozvolu izdalo. Iako takvo postupanje nije protivno važećim propisima, smatramo da ne doprinosi povjerenju građana u objektivnost i nepristranost upravnog nadzora. Ako su nadležna tijela doista smatrala da planirano sidrište ne može imati značajan negativan utjecaj na područje Natura 2000, očekivali bismo da je takav zaključak potkrijepljen jasnom, cjelovitom i stručno utemeljenom analizom mogućih utjecaja, a ne isključivo činjenicom da se zahvat nalazi izvan administrativne granice zaštićenog područja.

Ovo nije pitanje jednog sidrišta

Ovaj slučaj daleko nadilazi pitanje jednog sidrišta u jednoj uvali. On otvara mnogo šire pitanje upravljanja hrvatskom obalom i nautičkim turizmom Republika Hrvatska još uvijek nema jedinstvenu nacionalnu strategiju razvoja i upravljanja. sidrištima koja bi na temelju stručnih kriterija odredila gdje su nova sidrišta opravdana, koliki je prihvatljiv broj vezova u pojedinim uvalama te koja područja zbog svoje ekološke vrijednosti moraju ostati potpuno zaštićena od sidrenja. Jednako tako, razvoj sidrišta često nije popraćen procjenom nosivog kapaciteta pojedinih uvala, odnosno stručnom analizom koja bi odgovorila na pitanje koliko plovila određeni morski ekosustav može dugoročno podnijeti bez narušavanja prirodne ravnoteže.

Zaštita morskih staništa i dalje nije sustavno uređena, nadzor na moru otežan je zbog ograničenih kapaciteta nadležnih službi, dok niske propisane kazne često nemaju dovoljan preventivni učinak. Smatramo da je Hrvatskoj potreban moderan i jedinstven sustav upravljanja sidrenjem koji će biti temeljen na znanosti, a ne isključivo na prostornim planovima.

Takav sustav trebao bi uključivati:

 procjenu nosivog kapaciteta svake uvale prije planiranja novih sidrišta;

 jedinstvenu nacionalnu strategiju razvoja sidrišta;

 bolju zaštitu područja s livadama posidonije i drugih vrijednih morskih staništa;

 digitalni sustav koji bi u stvarnom vremenu prikazivao gdje je sidrenje dopušteno, gdje je

zabranjeno, gdje se nalaze zaštićena staništa, lokacije ekoloških sidrišta te njihovu

trenutačnu popunjenost;

 znatno snažnije uključivanje lokalne zajednice u procese planiranja i odlučivanja.

Održivo upravljanje prostorom ne može se temeljiti isključivo na povećanju broja vezova, već na očuvanju prirodnih vrijednosti koje predstavljaju temelj dugoročnog razvoja hrvatskog turizma.

Naš cilj nije zaustavljanje razvoja

Udruga Za Žaborić ne protivi se razvoju niti ulaganjima. Naprotiv, zalažemo se za razvoj koji je održiv, zakonit, transparentan i utemeljen na javnom interesu. Vjerujemo da zaštita prirode i razvoj turizma nisu suprotstavljeni ciljevi. Dugoročno, upravo je očuvana priroda najveća konkurentska prednost hrvatske obale.