OBJAVA: 20.07.2018, 10:08h   •   IZMJENA: 20.07.2018, 11:31h   komentara   •     ISPIŠI

Čeka se mišljenje konzervatora

Uskoro ćemo saznati hoće li famozni eskalator u Docu dobiti palac gore: 'Nisam još čuo niti jedan stručni argument kontra'

Hoće li projekt eskalatora u dvostrukom bedemu u Docu dobiti zeleno svjetlo od šibenskih konzervatora znat ćemo nakon što stručnjaci iz Hrvatskog restauratorskog zavoda koji tamo upravo završavaju arheološka istraživanja izrade elaborat. Krajnji rok da ga izrade je listopad, a Grad Šibenik će potom, u dogovoru s konzervatorima, odlučiti koje je najprikladnije rješenje za revitalizaciju šibenske 'ceste spasa'.


  V.B. Uskoro ćemo saznati hoće li famozni eskalator u Docu dobiti palac gore: 'Nisam još čuo niti jedan stručni argument kontra'
PIŠE N.M., P.Š.
20.07.2018, 10:08h

- Prijepori oko eskalatora u Docu trajali su godinama, a pročelnica šibenskih konzervatora Angela Bujas zato je zatražila da se u dvostrukom bedemu naprave nova istraživanja koja će im na kraju pomoći da odluče je li eskalator dobro rješenje – kazao nam je zamjenik šibenskog gradonačelnika Danijel Mileta. 

Radovi izrade elaborata i konzervatorsko-restauratorska istraživanja vrijedni su ukupno 150 tisuća kuna. Ako se konzervatori očituju pozitivno, projekt eskalatora koji je osmislio arhitekt Nikola Bašić, ide dalje. Grad Šibenik potom će ići u otkup još jedne privatne parcele unutar dvostrukog bedema veličine 82 kvadrata.

- Idemo korak po korak. Nakon otkupa zemlje idemo s glavnim izvedbenim projektom i pronalaženjem sredstava za financiranje projekta za što ćemo iskoristiti EU fondove – kaže Mileta koji naglašava da za sada nije čuo niti jedan stručni argument da u dvostrukom bedemu u Docu u budućnosti ne bude eskalator. 

Na terenu u Docu razgovarali smo s Ivanom Hirschler Marić iz Hrvatskog restauratorskog zavoda iz Zagreba koja je zajedno s ekipom šest stručnjaka tjedan dana provodila istraživanja. S obzirom da nisu postojali detaljni povijesni podaci, istraživači nisu znali što očekivati, a prije istraživanja bilo je potrebno očistiti teren koji je bio zakrčen šutom i otpadom koji su građani tu bacali. Riječ je o prolazu između bedema veličine osamdesetak kvadrata koji je u privatnom vlasništvu, a vlasnici tog zemljišta iz obitelji Guberina dali su suglasnost za istraživanja.

- S obzirom da nije bio čišćen taj potez bio je pun vegetacije i ostataka tih kamenih blokova, a najzanimljiviji dio za istraživanja jest uz zapad uz ova vrata. Prvo smo očistili zasip velikih kamenih blokova koji je nastao vjerojatno na konzervatorskim radovima 90-ih godina prošlog stoljeća kada je konzerviran sjeverni bedem i ova vrata, a pretpostavlja se da taj materijal potječe još od eksplozija barutane i urušavanja zidova. Uklanjanje kamenih blokova i šute je bilo dosta fizički zahtjevno, a nakon uklanjanja počela su istraživanja uz vrata – priča nam Ivana Hirschler Marić iz Odjela za kopnenu arheologiju Službe za arheološku baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda iz Zagreba.

Nakon tanjeg sloja arheolozi su otkrili podnicu, odnosno cigleno opločenje, a procijenili su da datira s početka 19. stoljeća, a zatim su iskopali još zanimljivih nalaza.

- To smo dokumentirali i probili jedan dio da vidimo kako su ta vrata zapunjena. Došli smo do originalnog poda iz 17. ili 18. stoljeća, ne možemo sa sigurnošću datirati. U arheološkoj sondi je vidljivo da se struktura donjeg poda nastavlja prema istoku i prema jugu. Našli smo nešto keramičkih nalaza, koštane pločice za izrađivanje dugmeta, kao i ulomke keramičkih lula koje su polomljene i koje su tu završile tu kao otpad, a pretpostavljamo da je riječ o nalazima iz 18. stoljeća. Čišćenje terena je trajalo cijeli tjedan i sad će na temelju nalaza i obrade cijele dokumentacije istraživanja biti izrađen elaborat kojim će Grad Šibenik dobiti temeljitu studiju i na temelju toga odlučiti o daljnjim koracima. Završavamo s radovima i sad slijedi pokrivanje i zatrpavanje terena– kaže Ivana Hirschler Marić.

Inače, svi nalazi koji se nalaze ispod površine zemlje vlasništvo su Republike Hrvatske i idu nadležnom muzeju pa će tako svi nalazi iz prolaza u Docu završiti u Muzeju grada Šibenika.

Podsjetimo, Nikola Bašić je još prije petnaestak godina po prvi put predložio uvođenje eskalatora na mjestu 'ceste spasa' ili 'strade del soccorso' kako je taj prolaz nazvao srednjovjekovni venecijanski kartograf i enciklopedist Vicenzo Coronelli u jednom tlocrtnom prikazu tvrđave. 

Izgrađen u 15. stoljeću, prolaz između dvostrukog obrambenog zida omogućavao je direktni uspon do sv. Mihovila, a njegovo oživljavanje aktualizirano je završetkom obnove tvrđave kojom je grad dobio ljetnu pozornicu.

Eskalator u dvostrukom bedemu u Docu bio bi podijeljen u tri sekcije, a srednja bi prolazila kroz tunel dug 61 metar, dok bi s vanjske strane bilo stubište. 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK