Drugi susret poduzetnih žena s otoka Kaprija, Žirja, Prvića, Zlarina i Krapnja, održan proteklog vikenda na Žirju u sklopu projekta Poduzetna Bodulica, još je jednom potvrdio punu opravdanost ove inicijative.
U organizaciji Udruge Centar za intelektualni kapital iz Šibenika, okupljanje je u prvom redu pridonijelo međusobnom upoznavanju, povezivanju i umrežavanju žena iz malih otočnih zajednica koje se donedavno nisu ni poznavale.
Rušenje nevidljivih barijera i stvaranje novih veza
Iako njihovi otoci geografski gledaju jedni u druge, život u izolaciji i morske linije koje ih spajaju isključivo s kopnom godinama su stvarali nevidljive barijere, pa čak i naslijeđene međuotočne animozitete. Međutim, ove žene – od domaćica, iznajmljivačica i kuharica, preko umjetnica i studentica, pa sve do kulturnih i muzejskih djelatnica – odlučile su tome stati na kraj. Uspostavile su čvrste prijateljske veze i otvorile vrata novoj eri međuotočne suradnje. Njihovo je pogonsko gorivo zajedničko istraživanje, očuvanje i održiva komercijalizacija nematerijalnog, kulturnog i eno-gastro blaga šibenskog arhipelaga.
Bit ovih razgovora i edukacija jest da same sudionice osvijeste koje nematerijalne vrijednosti imaju otoci na kojima žive i privređuju, kao i koji je njihov osobni intelektualni kapital. Cilj je te potencijale uključiti u razvoj vlastitog posla ili zajednice kao dodanu vrijednost koja ih razlikuje od drugih te čini atraktivnom destinacijom i izvan glavne ljetne sezone.
Četiri pravca za očuvanje i modernizaciju otočne kuhinje
Prvi dan susreta bio je posvećen gastrobaštini i načinima na koje se ona može rekreirati, reinterpretirati ili inovirati. Domaćice susreta Oliva Mučić i Nada Gačanin te njihove kćeri Ana Malada i Sonja Shihabi pripremile su autohtona jela i slastice s osobnim pečatom i dodacima specifičnima za Žirje. Kao primjer dobre prakse, Duška Duki Zaninović prezentirala je Šibensku tortu, osmišljenu na temeljima šibenske tradicije, što predstavlja izvrstan primjer inovacije u gastronomiji.
Organizatorica Karmen Jelčić, stručnjakinja za intelektualni kapital i predsjednica udruge CIK, istaknula je kako su žirjanske domaćice uspješno obavile zadatak pripreme autohtonih jela koja su potom podvrgnuta analizi s ciljem pronalaženja načina za modernizaciju i komercijalizaciju otočne gastrotradicije. To se ostvaruje kroz četiri ključna pravca: vjernu rekreaciju starinskih marendaških jela prema sjećanjima, prilagodbu tradicionalnih recepata modernom nepcu poput žirjanskih puževa sa samoniklim biljem, osmišljavanje potpuno novih slastica kao što je Šibenska torta te kreativnu fuziju naizgled nespojivih okusa, primjerice u obliku savijače od rogača.
Uz mirise autohtonih jela, prostorom je zavladala i neprocjenjiva kulturna baština. Sudionice su imale priliku doživjeti tradicionalne otočne nošnje kroz prezentaciju složenih običaja odijevanja, gdje je svaki detalj – od načina vezivanja marame do veza na košulji – nekada slao jasnu poruku o statusu, dobi i prigodi u kojoj se žena nalazi.
Od tradicionalne marende do inovativnog 'mrunča'
Tijekom žive rasprave o tome što je zapravo tradicionalna marenda, u koje se sate jela i gdje se danas uopće može kušati, rođena je i nova ideja. Inspirirane globalno popularnim kasnim doručkom, otočanke su osmislile potpuno novi brend – 'mrunch', nastao spajanjem pojmova marenda i brunch.
Da „mrunch“ na Žirju nije običan obrok, dokazao je i stol prepun rijetkih i zaboravljenih delicija. Uz domaći topli kruh ispod peke blagovale su se frigane bugvice i puževi, dok se za večeru uživalo u pašti od šparoga i bogatom ribljem brudetu.
Zajedništvo koje gradi održivu budućnost otoka
Ovaj dvodnevni susret nije bio posvećen samo hrani, već i prenošenju priča i običaja, zajedničkom obilasku žirjanskih znamenitosti i dubljem povezivanju. Snaga zajedništva ovih žena simbolično je prikazana u žirjanskom portu, gdje su u duhu stare tradicije zajedno sudjelovale u lovu na sitnu plavu ribu, pokazujući kako se zajedničkim snagama i malim koracima može uloviti velika budućnost za šibenske otoke.
Ove su Bodulice dokazale da otoci možda jesu odvojeni morem, ali njihove žene imaju snagu premostiti svaki val. Reinterpretacijom tradicije na suvremen način one dodaju vrijednost svojim smještajnim kapacitetima, tradicijskim vještinama i kulturnim znamenitostima. Pritom su se usuglasile da glavna vrijednost ne leži samo u komercijalnom uspjehu, već u radu u zajednici i za zajednicu, s ciljem stvaranja ponude koja posjetiteljima omogućuje neprocjenjiv doživljaj svim čulima.
