- Sve više novinara teško opstaju i odlaze. Ja sam i danas bila na poslu i ispratila jednog mladog čovjeka koji od novinarstva više nije mogao živjeti. Novinarstvo je u puno težoj situaciji nego ikad prije. Međutim, ima još novinara koji se trude, otkrivaju priče i pokušavaju stvari promijeniti na bolje, poput kolega koje tu sad sjede sa mnom – rekla je Maja Sever.

Usporedila je i stanje u hrvatskom novinarstvu s onim u drugim zemljama Europske unije.

- Gledajući iz te perspektive, situacija u novinarstvu je svugdje sve lošija i lošija. Ipak što više ideš prema nordijskim zemljama i sjeveru situacija je bolja. Stvar je u uređenju. Njihove zemlje i demokracija su uređenije od Hrvatske, a i ljudi su organiziraniji. U Danskoj je 90 posto novinara organizirano u sindikat i puno kolektivnih ugovora što je, iako ne zvuči seksi, jako važno za slobodno novinarstvo. Zaštita egzistencije i radničkih prava novinara je preduvjet da bi mogli slobodno pisati. S druge strane, što ideš južnije, neću reći da je tužnije, ali svakako puno kompliciranije. Pogotovo u ovom dijelu Europe, u kojem nikako da izađemo iz tranzicije. U velikom smo zaostatku u vidu organiziranju novinara. Hrvatska je tu ipak malo bolja od Bosne i Hercegovine, Srbije… – objasnila je Maja Sever.

Đurđica Klancir objasnila je tko sve u Hrvatskoj radi pritisak na medije i novinare.

- Jako je puno pritisaka, a ta situacija se i sve više komplicira. Već sam 35 godina novinar, prošla sam tranziciju iz tiska u digitalne medije. Kroz sve te godine novinarstvo je u Hrvatskoj sve slabije. Oni koje bi novinari trebali propitivati, poput politike i ekonomije, sve su moćniji i imaju sve perfidnije alate kako pritiskati novinarstvo. Velik problem je i tko su vlasnici i izdavači medija. S godinama su sve manje zainteresirani za novinarstvo, a sve više za druge vrste biznisa pa je tu novinarstvo samo kao neki dodatak. Ti izdavači nekad su najviše zarađivali zahvaljujući jakom i dobrom novinarstvu, čak i devedesetih godina. S vremenom su više počeli zarađivati od oglasa, počeli su ulaziti u druge poslove, a i žele s državom dogovarati konferencije… Novinarstvo je postalo sporedno – rekla je Klancir.

Smatra da je za pad kvalitete novinarstva jako pridonijela i dominacija Internet portala.

- Na portalima vlasnici žele za što manje novaca sve više klikova i oglasa. I tu je novinarstvo sporedno. Nema više plaćanja novinarima da idu na put istražiti neku temu. Mnoge istraživačke teme sad ovise samo o entuzijazmu novinara koji ih rade. Mladi novinari s diplomama i entuzijazmom dođu u redakcije, a tamo ih žele samo za kopipejstanje. Ti mladi ljudi su na neki način zapravo novi rudari. Male plaće, večernja i vikend dežurstva, permanentni rad u kojem se od njih ni ne očekuje pravo novinarstvo – kazala je Klancir.

Goran Borković pokrenuo je nekomercijalni portal Forum.tm na kojem nisu važni klikovi i oglasi, već kvaliteta tekstova. Ipak, mora za život raditi druge stvari i u drugom mediju.

Sve troje sudionika okruglog stola naglasili su da je velik problem novinarstvu i sve veći broj tužbi koji se podiže protiv novinara.

- Novinare se tuži za sve i svašta. To isto stvara veliki pritisak na profesiju – zaključili su.

Na sinoćnjoj drugoj večeri festivala predstavljena je i knjiga Hajrudina Hromadžića 'Leksikon tranzicije', a Branko Sekulić održao je predavanje 'Bog, krv i tlo'.

Program današnjeg zadnjeg dana Fališa provjerite ovdje.