Na dnu rijeke Krke, na području od Roškog slapa do Carigradske drage, znanstvenici su otkrili 51 udubljenje i pet potopljenih sedrenih barijera. Neka od udubljenja mogla bi biti podvodni izvori ili ponori, a istraživanje je otkrilo i nove podatke o tome kako se riječni krajolik mijenjao tijekom tisućljeća.
Riječ je o rezultatima geofizičkih istraživanja provedenih tijekom 2025. i 2026. godine u suradnji Javne ustanove Nacionalni park Krka i Hrvatskog geološkog instituta. Znanstvenici su koristili suvremene uređaje za snimanje riječnog dna, uključujući panoramski i višesnopni dubinomjer te geološki dubinomjer.
Na temelju prikupljenih podataka izrađene su detaljne karte oblika riječnog dna, a posebno su zanimljiva otkrivena udubljenja konusnog oblika, različitih dimenzija.
Šest ih se izdvaja veličinom. Njihov promjer kreće se od 17 do čak 67 metara, dok im je dubina veća od četiri metra. Znanstvenici pretpostavljaju da bi se moglo raditi o podvodnim izvorima ili ponorima, no za konačnu potvrdu bit će potrebna dodatna istraživanja.
Uz udubljenja je otkriveno i pet potopljenih sedrenih barijera. Neke od njih mogu se pratiti uz rub riječne obale, što pruža nove mogućnosti za proučavanje nekadašnjeg izgleda i razvoja riječnog korita.
Sedrene barijere jedan su od najprepoznatljivijih prirodnih fenomena Krke. Nastaju dugotrajnim taloženjem sedre, a njihov rast i promjene tijekom vremena oblikuju slapove, jezera i riječni tok.
Istraživanje nije bilo ograničeno samo na snimanje dna. Znanstvenici su analizirali i sedimentnu jezgru iz močvarnog područja Rit. Sedimentološkim, mineraloškim, geokemijskim i mikropaleontološkim analizama te radiokarbonskim datiranjem rekonstruirali su promjene okoliša i uvjeta taloženja tijekom posljednjih približno 5400 godina.
Posebno su zanimljivi nalazi iz katakombi, gdje su istraživači utvrdili slijed jezerskih sedimenata s tri karakteristična sloja sive gline. Ti se slojevi kontinuirano pojavljuju unutar istraženog prostora, a njihovo preciznije datiranje trebalo bi pomoći u rekonstrukciji razdoblja kada je razina vode u Krki bila znatno viša nego danas.
Rezultati pokazuju koliko se toga o prirodnoj povijesti Krke još može otkriti ispod njezine površine. Dobiveni podaci poslužit će kao osnova za daljnja istraživanja razvoja riječnog korita, sedrenih barijera i okolišnih promjena na širem području Nacionalnog parka.