U Skradinu održana konferencija o održivom turizmu i lokalnoj gastronomiji

Konferencija pod nazivom „Eno-gastro manifestacije kao pokretačI ruralnoga razvoja – Povezivanje poljoprivrede i održivog turizma kroz instrumente ZPP-a“, koja je održana u okviru 3. Skradinskog festivala rižota i načina života, okupila je brojne stručnjake, predstavnike lokalnih i regionalnih vlasti, turističkih zajednica, LAG-ova te domaće i inozemne gastronomske stručnjake.

Cilj konferencije bio je ukazati na ključnu ulogu koju autohtona gastronomska ponuda i tradicionalne manifestacije imaju u očuvanju ruralnih područja, jačanju kratkih lanaca opskrbe te stvaranju prepoznatljivog europskog i lokalnog identiteta.

Službeni dio programa započeo je uvodnim pozdravima organizatora i pokrovitelja – predstavnika Turističke zajednice grada Skradina, Grada Skradina, Šibensko-kninske županije, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstva turizma i sporta te LAG-a Krka.

Od lokalnog polja do održivog turizma

U okviru plenarnog tematskog bloka pod nazivom „Gastronomija i ruralni identitet“, sudionici su imali priliku čuti predavanja o konkretnim modelima povezivanja domaće proizvodnje i tržišta. Ivana Vudrag, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, turizam, poljoprivredu, ruralni razvoj i EU fondove Šibensko-kninske županije, predstavila je model održivog povezivanja kroz inicijativu „AJMO LOKALNO“, dok je Nikolina Gaćina s Veleučilišta u Šibeniku govorila o važnosti kratkih lanaca opskrbe i manifestacijskog turizma u kontekstu Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).

„Kvalitetna turistička ponuda danas je usko povezana s domaćom, autohtonom hranom i razvojem eno-gastro turizma. Kroz online tržnicu „Ajmo lokalno“ povezujemo lokalne OPG-ove s turističkim sektorom i potičemo veću zastupljenost domaćih proizvoda u ponudi. Manifestacije poput Skradinskog festivala rižota dodatno promoviraju lokalnu gastronomiju i jačaju prepoznatljivost Skradina i cijele Šibensko-kninske županije.“, istaknula je Ivana Vudrag. Nikolina Gaćina, pak tvrdi kako enogastroturizam povezuje lokalnu poljoprivredu, gastronomsku baštinu i turizam te omogućuje da vrijednost lokalnog proizvoda ostane u zajednici, dok autentična hrana postaje dio identiteta i doživljaja destinacije. „Danas već tradicionalni Skradinski festival rižota i načina života izvrstan je primjer kako zajedničkim djelovanjem lokalne samouprave, proizvođača, ugostitelja i stanovnika gastronomska baština može postati prepoznatljiv turistički doživljaj i pokretač održivog ruralnog razvoja.“, dodala je Nikolina Gaćina.

Ulogu turističkih zajednica i lokalnih akcijskih grupa u brendiranju izvornih proizvoda pojasnile su Bernarda Marasović, direktorica TZG Skradina i Marija Klarić iz LAG-a Krka.

„Turistička zajednica grada Skradina brendira autohtone proizvode i lokalnu gastronomiju kroz organizaciju ciljanih eno-gastro manifestacija, poput Skradinskog festivala rižota i načina života. Kroz promociju prepoznatljivih lokalnih specijaliteta i pića – kao što su skradinski rižot, skradinska torta, vina lokalnih vinara te autentični napitci poput Žižula spritza – TZ spaja tradiciju, gastronomiju i izvorni identitet grada. Na taj način manifestacije postaju ključni pokretač prepoznatljivosti Skradina i svrstavanja grada na gastronomsku kartu Hrvatske.“, rekla je Bernarda Marasović. „Uloga LAG-ova u brendiranju nije samo pojedinačna aktivnost, već rezultat povezivanja poljoprivrede, turizma te javnog i privatnog sektora kako bi se stvorili uvjeti da lokalni proizvod postane prepoznatljiv i konkurentan. Kroz LEADER pristup „odozdo prema gore“, LAG-ovi omogućuju da se brend gradi izravno iz identiteta lokalne zajednice i njezinih prepoznatih potencijala. Na taj se način od pojedinačnih lokalnih proizvoda stvara jedinstvena i održiva zajednička priča cijelog područja.“, istaknula je Marija Klarić.

Europska iskustva i odgovor na masovni turizam

Središnji dio konferencije obilježile su tri panel rasprave:

1. Kulinarska tradicija Europe: Prvi panel, pod moderiranjem Bernarde Marasović, dir. TZ Skradin, bio je posvećen prijenosu tradicijskih znanja i izgradnji europskog ruralnog identiteta. Međunarodnu perspektivu i primjere dobre prakse donijeli su chef Barbara Zanola (Iseo, Italija), Arvydas Katkus (Trakai, Litva), Gergely Tóth (gradonačelnik Keszthelya, Mađarska) te Lucija Bulat (restoran Bonaca i OPG Erceg).

2. Slow Food i skradinski način života: Druga panel rasprava, pod vodstvom Dijane Katice (Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj „Klub članova selo“), fokusirala se na Slow Movement i autohtoni način života kao odgovor na izazove masovnog turizma. O potencijalu autentičnog iskustva i očuvanju tradicije raspravljali su Josip Brna (Kuća rabske torte), Tomislav Biluš (OPG Špajza), Katija Guljelmović (OPG Pašeta), Marija Klarić (LAG Krka), Slađana Zadravec (Gastro riznica) te Branka Ivanović (Ruralno poduzetnički inkubator Krka Kistanje d.o.o.).

3. Strateško upravljanje i primjeri dobre prakse: Završni panel ponudio je konkretna rješenja za strateško upravljanje eno-gastro destinacijama. Pod moderiranjem Dijane Katice, dugogodišnje predsjednice Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo”, svoja su iskustva i strategije podijelili vodeći ljudi hrvatskih turističkih zajednica i projekata: Jasna Benedik (TZG Vrbovca), Jure Galić (HTZ), Rudi Grula (TZ Međimurske županije), Petar Hrg (TZ Gorskog Kotara), Marina Josipović (TZG Makarske) te Maja Zlokić Šundov (Festival Autentica).

„Enogastronomski turizam nije samo priča o dobroj hrani i čaši vrhunskog vina, već o doživljaju koji spaja ljude s dušom i tradicijom nekog kraja. Kada otputujemo nekamo i sjednemo za stol s lokalnim stanovnicima, kroz autentične okuse i domaće recepte osjetimo pravu dobrodošlicu i kulturu toga mjesta. Takva događanja daju novi život manjim mjestima i selima, dajući malim obiteljskim poljoprivrednicima i vinarima priliku da žive od svog truda i ponosno pokažu što stvaraju. Osim toga, festivali hrane i vina daju nam sjajan razlog za putovanja i izvan ljetne gužve, čineći turizam živim tijekom cijele godine. Na kraju, upravo su te tople uspomene, mirisi i zajednički trenuci za stolom ono što nas uvijek s emocijama podsjeća na neku destinaciju koju smo posjetili i tjera nas da joj se opet vratimo.“, rekla je Dijana Katica zaključivši kako je skup u Skradinu potvrdio da su autentični lokalni proizvodi, tradicija i održive turističke prakse temeljni stupovi na kojima počiva budućnost hrvatskog i europskog ruralnog prostora.