Simptomi covida sve su sličniji običnoj prehladi i gripi, zbog čega nije uvijek lako prepoznati zarazu. Među najčešćim znakovima su kašalj, začepljen nos, curenje nosa, glavobolja, umor i povišena temperatura, a neki oboljeli prijavljuju i izrazito bolno grlo.
Jedna od varijanti koronavirusa koja trenutačno cirkulira jest XFG, poznata i kao Stratus. Prvi se put pojavila 2025. godine, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, krajem kolovoza 2026. bila je najzastupljenija varijanta u svijetu, prenosi N1.
Riječ je o kombinaciji dvaju ranijih sojeva omikrona. Stručnjaci upozoravaju da se može nešto lakše širiti od prethodnih varijanti, ali zasad nema dokaza da uzrokuje teže oblike bolesti.
Posebnu pozornost privukle su prijave oboljelih koji bol u grlu opisuju kao osjećaj gutanja žileta. Riječ je o intenzivnoj boli ili peckanju koje se pojačava prilikom gutanja.
Ipak, liječnici upozoravaju da taj simptom nije karakterističan samo za varijantu Stratus. Bolno grlo pojavljuje se i kod drugih oblika covida, kao i kod brojnih drugih respiratornih infekcija, piše The Healthy.
Ostali česti simptomi uključuju: kašalj i začepljen nos, curenje nosa, glavobolju, umor i bolove u mišićima, povišenu temperaturu i zimicu, otežano disanje, gubitak osjeta mirisa ili okusa.
Budući da se simptomi preklapaju s gripom i prehladom, samo na temelju njih nije moguće pouzdano utvrditi o kojoj je infekciji riječ. Stručnjaci zato preporučuju testiranje kada postoji sumnja na zarazu.
Većina zdravih osoba s blažim oblikom bolesti oporavlja se uz odmor, dovoljno tekućine i ublažavanje simptoma. Međutim, starije osobe, kronični bolesnici i osobe oslabljenog imuniteta imaju veći rizik od komplikacija.
Za određene rizične skupine mogu se primjenjivati antivirusni lijekovi, ali važno ih je početi uzimati u ranoj fazi bolesti, uglavnom unutar pet do sedam dana od pojave simptoma. O tome treba odlučiti liječnik.
Poseban razlog za oprez predstavlja i dugotrajni covid. Kod nekih osoba tegobe ne prestaju nakon akutne infekcije, nego mogu potrajati mjesecima, pa čak i godinama.
Cijepljenje protiv covida i gripe, redovito pranje ruku te izbjegavanje bliskih kontakata s oboljelima i dalje su važne mjere zaštite. Nošenje maske u prenapučenim zatvorenim prostorima također može smanjiti rizik od zaraze.
