OBJAVA: 23.04.2019, 09:48h   •   IZMJENA: 23.04.2019, 09:48h   komentara   •     ISPIŠI

Dodatna vrijednost, a ne zamjena za plaćeni rad

Ekonomske koristi volontiranja


  Ilustracija/www.pexels.com Ekonomske koristi volontiranja
PIŠE ŠibenikIN Promo
23.04.2019, 09:48h

Osim što volontiranje može biti korisno za samog volontera kao i organizaciju odnosno ustanovu u kojoj se volontira ono ima pozitivan učinak i na društvo u cjelini. Volontiranjem se tako pomaže u izgradnji snažnih i kohezivnih zajednica, njeguje međugeneracijska solidarnost, potiče povjerenje među građanima te stvaraju norme solidarnosti i reciprociteta.

 

Volontiranje pridonosi i povećanju ukupnog ekonomskog dobitka zemlje te se njime smanjuje državna potrošnja jer bi aktivnosti koje odrađuju volonteri u suprotnom često trebale biti plaćene bilo od strane države ili od privatnog sektora. Volontiranje je korisni doprinos za pojedinca i društvo, ali ne smije postati zamjena za plaćeni rad nego dodatna vrijednost.

Ekonomsku vrijednost volontiranja možemo definirati kao vrijednost volonterski pruženih usluga izraženih u novčanim jedinicama koja se može uračunati i u bruto društveni proizvod jedne države. Na ovaj način doprinos volontera društvenoj zajednici dodatno se naglašava te se otvara novi aspekt valorizacije volontiranja – njegov doprinos napretku i uspješnosti društva iskazanoj u ekonomskim parametrima.

Prema procijeni britanskog Instituta za istraživanje volontiranja na uloženu jednu kunu u volonterski rad se kroz rezultate tog rada društvu vraća 30 puta više.

Usprkos zaslugama i sve većoj važnosti kao i napretku u evidenciji, volontiranje je i danas u mnogim zemljama široko nepriznato i rijetko zahvaćeno statistikom. Mnoge države ne prikupljaju podatke o volonterstvu uopće, ili koriste različite definicije i metode, što čini gotovo nemogućim procijeniti veličinu i vrijednost volonterstva, a uspoređivanje podataka prikupljenih iz različitih izvora postaje izrazito zahtjevno. Situacija je bolja od prosjeka kad su u pitanju zemlje članice Europske unije.

Kako u mnogim zemljama članicama EU obično nema suglasnosti o procjeni ekonomske vrijednosti volonterstva za dotičnu zemlju, procjene temeljene na metodologiji usklađenoj za sve zemlje (metoda zamjenskog troška) upućuju na to da se ekonomska vrijednost volontiranja uvelike razlikuje, čineći neznatan postotak BDP-a u Slovačkoj, Poljskoj i Grčkoj (manje od 0.1 posto), ispod 1 posto BDP-a u Bugarskoj, Češkoj Republici, Italiji, Mađarskoj, Litvi, Malti, Portugalu, Rumunjskoj i Sloveniji, između 1 i 2 posto BDP-a u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Irskoj, Luksemburgu i Španjolskoj, a više od 2 posto BDP-a u Ujedinjenom Kraljevstvu, Finskoj i Danskoj te značajan udio u Austriji, Nizozemskoj i Švedskoj (između 3 i 5 posto).

Prepoznavanjem ekonomske vrijednosti volontiranja može doći i do negativnih aspekata u smislu da se volonteri od strane organizatora volontiranja počnu percipirati kao besplatna radna snaga kojoj je glavna svrha smanjenje troškova i povećanje profita. Međutim tako što nikako ne treba biti prepreka za volonterskim angažmanom jer su pozitivne stvari one koje prevladavaju dok je eliminacija mogućih negativnih aspekata prije svega posao države.

SPONZORIRANI ČLANAK

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK