Smrtnost povezana s visokim temperaturama porasla je u 98,7 posto europskih gradova u odnosu na kraj prošlog stoljeća, pri čemu su najteže pogođeni gradovi južne Europe, gdje je broj smrtnih slučajeva porastao za 161 posto, pokazuje novo istraživanje objavljeno u časopisu The Lancet.
Prema izvješću 2026 Europe Cities Report, u gradovima južne Europe između 2015. i 2024. zabilježena su prosječno 132 dodatna smrtna slučaja povezana s vrućinom na milijun stanovnika. To je povećanje od 161 posto u odnosu na razdoblje od 1991. do 2000. godine.
U gradovima zapadne Europe broj dodatnih smrtnih slučajeva iznosio je prosječno 64 na milijun stanovnika, dok je europski prosjek bio 82.
"Gradovi imaju ključnu ulogu u suočavanju s klimatskim promjenama provedbom mjera prilagodbe i ublažavanja njihovih posljedica", navode znanstvenici.
Istodobno, europski gradovi sve snažnije osjećaju posljedice klimatskih promjena. Europa se zagrijava brže od drugih dijelova svijeta, a ljetne temperature sve češće dosežu rekordne vrijednosti, navodi se u izvješću.
Stanovnici europskih gradova također su sve više izloženi toksičnom dimu iz šumskih požara. Broj dana tijekom kojih su bili izloženi dimu porastao je za sedam posto između 2003. i 2023. godine, pri čemu su posebno pogođeni gradovi u južnoj i istočnoj Europi.
Globalno zagrijavanje istodobno pridonosi širenju zaraznih bolesti koje su se dosad uglavnom povezivale s tropskim područjima.
Prema istraživanju, bolesti poput denge, zike i chikungunye sve se češće pojavljuju u europskim gradovima jer se komarci koji prenose te viruse sve više udomaćuju u Europi.
