U Sjevernoj Makedoniji zabilježen je peti smrtni slučaj povezan s virusom Zapadnog Nila.
Prema podacima tamošnjeg Ministarstva zdravstva, registrirana su najmanje 43 slučaja zaraze virusom koji prenose komarci, a većina ih je otkrivena tijekom posljednja tri tjedna.
"Gotovo svaki dan netko završi u bolnici, a na klinici se trenutačno nalazi oko 20 do 21 pacijent", rekao je ravnatelj Klinike za infektivne bolesti Fadil Cana, javlja Index.
Ranije ovog mjeseca zdravstvene vlasti proglasile su epidemiju u nekoliko općina u Skoplju i okolici. Ministar zdravstva Azir Aliu pozvao je građane da poduzmu mjere zaštite, uključujući pražnjenje kućnih bazena, te da vlastima prijave pronađene uginule ptice koje mogu biti nositelji virusa.
U zemlji se provodi opsežno suzbijanje komaraca. Intenzivno se zaprašuje iz zraka i sa zemlje, osobito oko kanala za navodnjavanje i vodenih površina.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, za ljude zasad ne postoji odobreno cjepivo ni specifično liječenje protiv virusa Zapadnog Nila.
Virus Zapadnog Nila širi se Europom, u Hrvatskoj ove godine zasad nema slučajeva
Osim u Sjevernoj Makedoniji, stotine slučajeva zaraze virusom Zapadnog Nila zabilježene su diljem južne Europe. U Grčkoj je od početka godine preminulo 13 ljudi. Kakvo je stanje u Hrvatskoj, osobito u Osijeku, gradu poznatom po problemima s komarcima, provjerila je osječka ekipa.
U Osijeku ove godine znatno manje komaraca
Za razliku od brojnih prijašnjih ljeta, Osječani se ove godine ne žale na velike najezde komaraca.
Zbog dugotrajne suše nema poplavnih komaraca, a manje je i onih gradskih. Građani kažu da je situacija znatno bolja nego prethodnih godina.
Jedna Osječanka ispričala je da su je tijekom ljetovanja u Istri komarci izgrizli više nego tijekom cijelog mjeseca u Osijeku, dok drugi građani potvrđuju da ih je ove sezone vrlo malo.
Ipak, Europa posljednjih tjedana vodi borbu s virusom Zapadnog Nila, koji na ljude mogu prenijeti obični i tigrasti komarci.
Stručnjaci objašnjavaju da virus potječe iz Afrike, a glavni domaćini su mu ptice. U njima se virus razmnožava, a migracijom ptica tijekom ljeta može dospjeti i u Europu.
Posebno su pogođene zemlje jugoistočne Europe, među njima Sjeverna Makedonija, Grčka i dijelovi Srbije.
U Hrvatskoj zasad nema prijavljenih slučajeva
Stručnjaci ističu da je u Hrvatskoj sustav praćenja komaraca dobro razvijen te da se redovito prati prisutnost potencijalnih prijenosnika bolesti.
Prošle godine zabilježen je samo jedan slučaj groznice Zapadnog Nila, dok ove godine zasad nije evidentiran nijedan.
"Imate epidemiju u Makedoniji, imate jednu veliku epidemiju u Grčkoj, naravno i južna Srbija i dio Srbije, morate znati da nadzor komaraca u tim državama nije uspostavljen ovako kao kod nas. Ja mislim da ovo što mi radimo je zaista jedan vrhunski način kontroliranja", naglašava Dubravka Vuković, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, u razgovoru za Dnevnik HRT-a.
Teži oblik bolesti može biti opasan po život
Kod većine zaraženih simptomi su blagi i mogu nalikovati virozi ili gripi. U težim slučajevima može se razviti neuroinvazivni oblik bolesti, koji može izazvati meningitis ili meningoencefalitis i biti opasan po život.
Virus Zapadnog Nila najčešće ne izaziva simptome. Oko jedna od pet zaraženih osoba razvije blaži oblik bolesti s povišenom temperaturom, glavoboljom, bolovima u tijelu, osipom ili povećanim limfnim čvorovima.
U rijetkim slučajevima, otprilike kod jedne od 150 zaraženih osoba, može se razviti teži neuroinvazivni oblik bolesti poput meningitisa ili encefalitisa, koji može biti opasan po život.
Virus se na ljude prenosi ubodom zaraženog komarca, najčešće nakon što se komarac zarazi hraneći se na zaraženim pticama. Ne prenosi se uobičajenim kontaktom s oboljelom osobom.
Simptomi se, ako se pojave, najčešće razviju tri do 14 dana nakon uboda. Specifičnog lijeka ni cjepiva za ljude nema, a liječenje je simptomatsko. Teži slučajevi zahtijevaju bolničko liječenje.
Najbolja zaštita je izbjegavanje uboda komaraca: korištenje repelenata, nošenje duge odjeće i uklanjanje stajaće vode u kojoj se komarci mogu razmnožavati.
Klimatske promjene pogoduju širenju komaraca
Stručnjaci upozoravaju i na rast broja invazivnih vrsta komaraca u Hrvatskoj.
Jedan od glavnih razloga za njihovo širenje su klimatske promjene. Blaže zime i više temperature stvaraju uvjete u kojima vrste poput tigrastog komarca mogu preživjeti i razmnožavati se na područjima na kojima prije nekoliko desetljeća nisu mogle opstati.
Ne ostavljajte stajaću vodu
Tigrasti komarci mogu se razmnožavati u vrlo malim količinama vode.
Dovoljna im je kišnica koja se zadrži u posudama, kantama, tanjurima ispod tegli, spremnicima za zalijevanje ili drugim mjestima na kojima voda stoji.
Građanima se zato savjetuje da redovito uklanjaju stajaću vodu iz dvorišta i s balkona kako nesvjesno ne bi stvarali nova legla komaraca.
