SADA ČITATE
Sve manje snježnih zima: Tko zna kada ćemo opet vidjeti Šibenik pod snježnim pokrivačem
KLJUČNE RIJEČI
Snijeg
          OBJAVA: 30.01.2018, 11:09h   •   IZMJENA: 30.01.2018, 11:09h   komentara   •     ISPIŠI

Prognoza Kreše Pandžića

Sve manje snježnih zima: Tko zna kada ćemo opet vidjeti Šibenik pod snježnim pokrivačem


  Nikola Bilušić/ Šibenik meteo Sve manje snježnih zima: Tko zna kada ćemo opet vidjeti Šibenik pod snježnim pokrivačem
PIŠE ŠibenikIN
30.01.2018, 11:09h

Prošla godina jedna od najtoplijih u povijesti, a posljednjih dvadesetak godina preko 90 posto zima su bile iznadprosječno tople, a tek ih je nekoliko bilo oko prosjeka, kaže za Novi list Krešo Pandžić, zamjenik ravnateljice DHMZ koji najavljuje da će snježnih zima biti sve manje.

 

Vrlo stabilni genij, kako je sam sebe okarakterizirao američki predsjednik Donald Trump, naravno, nije bio u pravu kad se malo pred Novu godinu sprdao s globalnim zagrijavanjem u svjetlu činjenice da je dio SAD-a pogodila izrazito hladna zima. Naime, 2017. godina je, po službenim podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), bila još jedna u nizu dramatično toplih godina u ovom stoljeću, piše Novi list.

- Sedamnaest od osamnaest najtoplijih godina su u 21. stoljeću, a ritam zagrijavanja zabilježen u zadnje tri godine je izniman. Napose je bio izražen na Arktiku, što će imati trajne i velike posljedice na razinu mora i na meteorološke sustave u drugim dijelovima svijeta - kazao je komentirajući rezultate glavni tajnik WMO-a, Finac Petteri Taalas. U odnosu na predindustrijsko razdoblje, prosječna godišnja temperatura u 2017. je bila viša za 1,1 stupanj celzija, a u odnosu na vrijeme od 1981. do 2010. narasla je za 0,46 stupnjeva. Štoviše, ako se isključi efekt El Nina (klimatski ciklus u Tihom oceanu zbog kojeg se zagrijavaju inače hladniji dijelovi oceana što utiče i na porast temperatura na kopnu), 2017. godina bila bi najtoplija u povijesti.

No, porast temperature samo je dio klimatskih promjena. Drugi dio su ekstremni vremenski uvjeti, poplave, suše, tornada i slični koji su lani nanijeli i golemu gospodarsku štetu. »Prošla godina je donijela Sjedinjenim Državama najveće troškove zbog meteoroloških i klimatskih katastrofa a u drugim zemljama su tropske oluje, suše i poplave prouzročile usporavanje, pa i pad gospodarstva - kazao je Taalas.

Krešo Pandžić, zamjenik ravnateljice Državnog hidrometeorološkog zavoda i član Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) upozorava kako smo i u Hrvatskoj u posljednje dvije godine imali ekstremnih i neuobičajenih vremenskih uvjeta u Hrvatskoj.

– Dva puta zaredom smo imali pojavu mraza krajem travnja s ogromnim štetama u poljoprivredi - podsjeća Pandžić na proljetni mraz koji je 2016. i 2017. do očaja dovodio poljoprivrednike u našoj zemlji.

Takve, ekstremne vremenske pojave su, objašnjava Pandžić, izraženije nego ranije.

- To se može donekle povezati i s valnom prirodom atmosferskih strujanja koja su pod utjecajem globalnog zatopljenja jer dolazi više energije, pa i vlage u zraku - priča Pandžić.

U Hrvatskoj se prosječna temperatura uspoređuje s višegodišnjim prosjekom izmjerenim u periodu 1960. do 1990. godine i pokazuje, očekivano, trend rasta. Izrazito tople zime, kakva je i sadašnja, sve su češće. »Naravno, to ne znači da više nećemo imati hladnih zima s puno snijega, samo da su ovakve, toplije zime sve češće. U posljednjih 20-ak godina preko 90 posto zima su bile iznadprosječno tople, a tek ih je nekoliko bilo oko prosjeka«, kaže zamjenik ravnateljice DHMZ-a. Dakle, i mraz u travnju, i žestoka zima u dijelu SAD-a i topla zima u Hrvatskoj su, zapravo, dio iste priče o klimi koja se zagrijava zbog ljudskog djelovanja.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK