OBJAVA: 28.02.2016, 13:56h   •   IZMJENA: 28.02.2016, 13:56h   komentara   •     ISPIŠI

Zaboravljeni (ne samo) Šibenik

Balina glavica u Petrovom polju – rimski Magnum


PIŠE Ivo Glavaš
28.02.2016, 13:56h

Šibenski konzervator Ivo Glavaš u novoj kolumni piše o Balinoj glavici u Petrovom polju.

 

Postoje neka mjesta u Šibensko-kninskoj županiji koja su nažalost poznata samo uskom krugu stručnjaka. Takav lokalitet je arheološko nalazište Balina ili Balijina glavica na samom istočnom kraju Petrovog polja u naselju Umljanović.

Ono što je sada običan pašnjak na jugozapadnom podnožju Baline (Balijine) glavice točno ispod ceste D 56 od Drniša prema Splitu, nekada je bilo važno rimsko naselje municipij Magnum koje je status municipija (narodski rečeno rimskog grada) steklo možda već u 1. stoljeću poslije Krista. Smješten na najvažnijoj rimskoj prometnici u tadašnjoj provinciji Dalmaciji, magistrali koja je od talijanske Akvileje vodila do današnjeg Drača u Albaniji, municipij Magnum nije baštinio ime autohtonih naroda koji su na tom mjestu živjeli prije Rimljana što je rijedak slučaj, ali i posljedica krvavih borbi naroda Delmata s Rimljanima upravo na tom području.

Centar municipija Magnum na avionskoj snimci iz 1968. godine

Kad siđete s ceste D 56 i prođete pašnjakom podno Baline glavice, već na prvi pogled vidjet ćete ostatke zidova te gomile pune šute i fragmenata rimske krovne opeke što je najbolji znak da ste na mjestu rimskog naselja. Strukture na terenu lako je vidjeti na avionskim i satelitskim snimkama što je od velike pomoći arheolozima.

Je li moguće nešto više kazati o municipiju Magnum? Sveobuhvatnih arheoloških istraživanja nije bilo, tako da se naše poznavanje prostora uglavnom svodi na interpretaciju slučajnih nalaza lokalnog stanovništva što ne umanjuje značenje lokaliteta. Magnum je imao sve atribute rimskog grada koji je konstituiran u vrlo ranoj fazi rimske dominacije na ovim prostorima. Nalazi koje posjedujemo pokazuju tipičan život rimskog grada u provinciji kako u njegovom svjetovnom tako i u vjerskom smislu.

Znamo i to da je od izvora rijeke Čikole, na prostoru Mirlović polja podno planine Svilaje, do središta grada vodio nekoliko kilometara dug akvedukt. Jake su bile trgovačke i političke veze Magnuma sa Salonom (današnji Solin), nekada centrom rimske provincije Dalmacije gdje je stolovao od cara postavljeni namjesnik. Uži urbanizirani teritorij Magnuma obuhvaća prilično veliko područje ispod ceste D 56 pa sve do zavoja rijeke Čikole sjeverno od Baline glavice. Međutim, širi administrativni teritorij Magnuma je bio puno veći i nekada je zauzimao prostor cijelog današnjeg Petrovog polja koje je prepuno antičkih nalazišta.

Magnum se u povijesnim dokumentima spominje posljednji put na tzv. Drugom crkvenom saboru u Saloni 533. godine kada postaje dio nikad identificirane biskupije u Ludrumu. Nakon toga mu se gubi trag, vjerojatno je napušten u turbulentnim vremenima provale barbarskih naroda u Rimsko carstvo. Nazivi koji su danas preostali na tom području potječu iz razdoblja osmanlijske vladavine (Balijina glavica, Šenedija).

Žrtvenik rimskom bogu Jupiteru nađen podno Baline (Balijine) glavice

Kad se jednog dana počne sustavno iskopavati municipij Magnum, na svjetlo dana izaći će gradske ulice i trgovi. Pošto iznad Magnuma nije sagrađeno novije naselje, jer se život preselio u srednjovjekovni Drniš kao sigurnije mjesto, arheološke strukture su gotovo nedirnute. Postojali su prijedlozi da se centar nekadašnjeg municipija Magnum pretvori u akumulacijsko jezero za napajanje Petrovog polja kako bi se oživjela poljoprivredna proizvodnja.

Na sreću, nakon upornih zahtjeva struke, promijenjeni su prostorni planovi, a Magnum neće biti potopljen. Čini se da je to bio blagi signal suštinskog zaokreta prema jačem uključivanju spomenika kulture u dalmatinskoj zagori u turističku ponudu. Možda ćemo u bližoj budućnosti usvojiti ono što su velike turističke nacije odavno spoznale da je kultura osnovna pokretačka snaga turizma.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK