OBJAVA: 12.12.2015, 09:34h   •   IZMJENA: 12.12.2015, 09:48h   komentara   •     ISPIŠI

Zaboravljeni Šibenik

Čemu su služili dvostruki bedemi i kako im udahnuti novi život


PIŠE Ivo Glavaš
12.12.2015, 09:34h

Šibenski konzervator Ivo Glavaš, ove subote piše o dvojnim bedemima između tvrđave sv. Mihovila i Doca, njihovoj funkciji kroz povijest, ali i njihovoj budućnosti.

 

 

 

Svaka vlast koja je u neko povijesno vrijeme posjedovala dalmatinske gradove bojala se dvije stvari: konkurentskog vladara (ili sile) i samih građana. Kako bi sačuvali utjecaj u sve jače emancipiranim dalmatinskim komunama koje, na bazi talijanske tradicije i novousvojenih rimskih pravnih normi, već tijekom 13. stoljeća donose prve gradske statute, vlastodršci u dalmatinskim gradovima grade kaštele. Tako je i kaštel sv. Mihovila iznad Šibenika bio istovremeno garant sigurnosti, ali i prijetnja šibenčanima kad je u njemu strana vlast.

U jednoj od odredbi ugovora o predaji Šibenika Veneciji 1412. godine, Mlečani se obvezuju da neće u Šibeniku graditi nove tvrđave, a postojeću će porušiti. To se naravno nije dogodilo već je tvrđava sv. Mihovila kratko nakon učvršćivanja mletačke vlasti u Dalmaciji ojačana. Na primjeru Splita, Trogira i Zadra vidimo da su svi ti kašteli bili u neposrednoj blizini gradske luke odakle su, u slučaju opasnosti, knez i mletačka vojna posada lako mogli pobjeći. U Šibeniku je situacija bila daleko složenija jer je kaštel sv. Mihovila na vrhu brda pa su Mlečani za spas svojih dužnosnika i vojnika morali sagraditi još jedan dvostruki bedem od kaštela prema moru tako da se tim obostrano zaštićenim koridorom moglo proći do mora i spasonosnih lađa u šibenskoj luci. Izgradnja dvostrukog bedema započela je već 1417. godine i nedugo nakon toga bedem je i završen.

Dugo vremena dvostruki bedemi bili su posve zapušteni. Početkom 90-ih godina Konzervatorski odjel u Šibeniku započeo je s nužnim čišćenjem i obnovom bedema. U fazi čišćenja i konzervatorskog istraživanja pronađen je i jedan reljef krilatog lava sv. Marka, simbola Mletačke republike, koji je zajedno s grbom mletačkog kneza stajao na glavnom ulazu u bedem s morske strane u današnjem Kvartiru. Tada nismo razmišljali o bilo kakvoj novoj funkciji bedema, a perspektive razvoja Šibenika i korištenje bogate kulturne baštine kao pokretača razvoja činilo se znanstvena fantastika. Sada smo suočeni sa suprotnim procesom: novac iz europskih fondova omogućava nam da vrlo brzo obnovimo kapitalne spomenike kulture, posebice one fortifikacijske, i udahnemo im novi život, funkciju koju najčešće nikad nisu imali.

Pogled na dvostruke bedeme u Docu iz zraka

Unošenje novog sadržaja u spomenik kulture najdelikatnija je od svih radnji koju služba zaštite spomenika poduzima ne bi li ga spasila od propadanja. Klasična konzervatorska dilema, nova funkcija ili dostojanstveno propadanje ruševine, vječna je dilema ili bolje rečeno, zagonetka koja nema samo jedno ispravno rješenje. U slučaju dvostrukih bedema eventualna nova prometna funkcija zapravo je njihova povijesna funkcija: oduvijek su bili namijenjeni spasu mletačke posade pa se tako i na starim kartografskim prikazima Šibenika nazivaju 'Strada del Soccorso' (Put spasa). Ukoliko bismo ponovno uspostavili prometni pravac duž bedema, na neki način bismo povratili njihovu izvornu funkciju. Nema nikakve sumnje da je to razmišljanje u duhu konzervatorske metodologije i prakse. Međutim, kad ta privlačna ideja dođe blizu realizacije, pokazuju se sve tehničke poteškoće zbog iznimne strmine terena što nije mnogo brinula nekadašnje mletačke vojnike, ali je sigurno prepreka turistima koji bi htjeli ugodnu šetnju iz Doca do tvrđave sv. Mihovila. To je situacija u kojoj projektanti najčešće pribjegavaju radikalnim rješenjima, prilično delikatnim za sam spomenik kulture, a sam zahvat dobiva i puno širu urbanističku dimenziju.

Sigurno ne bismo željeli da jedna od posljedica obnove dvostrukih bedema bude povećani kolni promet obalom koja u budućnosti treba biti pješačka zona. No, bez obzira na kvalitete i nedostatke različitih projekata te financijske mogućnosti njihove realizacije, pred nama je uvijek ista dilema: što dobivamo, a što gubimo zahvatom na spomeniku kulture.     

Reljef krilatog lava sv. Marka pronađen u dvostrukim bedemima

 

 

 

 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK