SADA ČITATE
Crkvica sv. Ivana Trogirskog koji je navodno hodajući po vodi spasio brodolomce na putni Ploča
KLJUČNE RIJEČI
Ivo Glavaš
          OBJAVA: 28.11.2015, 09:11h   •   IZMJENA: 29.11.2015, 11:01h   komentara   •     ISPIŠI

Zaboravljeni Šibenik

Crkvica sv. Ivana Trogirskog koji je navodno hodajući po vodi spasio brodolomce na putni Ploča


PIŠE Ivo Glavaš
28.11.2015, 09:11h

Šibenski konzervator Ivo Glavaš ove subote piše o rogozničkoj crkvici sv. Ivana Trogirskog koji je umro početkom 12. stoljeća, a prema kršćanskoj predaji je hodajući po vodi spasio posadu i teret s broda koji je na rtu Ploča doživio brodolom.

 

 

 

Južno od naselja Ražanj u općini Rogoznica, na samom kraju rta Ploča, smjestila se zavjetna crkvica sv. Ivana Trogirskog. O njenom postojanju uglavnom se zna samo u stručnim krugovima iako ju je relativno lako uočiti na terenu s obzirom da je izolirana oaza u moru bespravne gradnje kojom je bespovratno uništen krajolik rogozničkih naselja. Kad smo sredinom 90-ih istraživali crkvicu sv. Ivana Trogirskog, trebalo nam je gotovo pola sata pješke kako bismo do nje došli, a sada vam je dovoljno tek nekoliko minuta jer je stambena izgradnja došla na manje od četiri stotine metara od crkvice. Spas u zadnji čas bila je preventivna zaštita arheološkog nalazišta oko crkvice.

U grčko-helenističko doba prije Krista na tom mjestu, koje je oduvijek bilo opasno za pomorce na jadranskom pomorskom pravcu, postojalo je svetište bogu Diomedu gdje su mu pomorci prinosili darove jer je prema antičkoj predaji mogao smiriti vjetrove i omogućiti im mirnu plovidbu. Svetišta različitim božanstvima postavljali su grčki moreplovci posvuda na obalama i otocima Egejskog, Jonskog i Jadranskog mora. Najviše ih je bilo najbliže Grčkoj u Egejskom moru, a druga po brojnosti svetišta je istočna obala Jadrana. Otok Palagruža također je bio prostor štovanja Diomeda, a još u antičkoj literaturi poznata je kao Diomedov otok. Arheološkim istraživanjima na rtu Ploča u neposrednoj blizini crkvice sv. Ivana Trogirskog pronađeni su ostaci svetišta Diomeda koje je nastalo krajem 4. ili početkom 3. stoljeća prije Krista. Početkom rimske dominacije ovim prostorima krajem 1. stoljeća prije Krista svetište je prestalo postojati. Međutim, nije prestala postojati važna i po pomorce opasna lokacija rta Ploča. Neobična legenda o brodolomu trogirskog biskupa Ivana na putu za Šibenik označit će novi život rta Ploča u povijesnoj literaturi.

 Crkvica sv. Ivana Trogirskog na rtu Ploča

Biskup Ivan Trogirski, koji je umro početkom 12. stoljeća, navodno je hodajući po vodi spasio posadu i teret s broda koji je na rtu Ploča doživio brodolom. Kako biskup Ivan Trogirski nije proglašen svetim prije kraja 12. stoljeća tako ni crkvica na rtu Ploča nije mogla dobiti njegov titular niti biti sagrađena prije tog vremena. Najraniji povijesni podatak koji o crkvici imamo kaže da su je 1324. godine sagradili trogirski plemići Ciprijan Buble i Maroje Dobre jer se ona tada nalazila na samom rubu teritorija koji je pripadao nekadašnjoj trogirskoj biskupiji koja je ukinuta 1828. godine. Unutrašnjost crkvice s romaničkim i gotičkim elementima posve je u duhu vremena gradnje, a manje preinake crkvica je doživjela u 18. stoljeću kad je vjerojatno uklonjen i zvonik na preslicu koji se nalazio na vrhu glavnog pročelja. To je uglavnom sve što nam pružaju povijesni izvori o crkvici sv. Ivana Trogirskog.

Postoji li mogućnost da je crkvica s obzirom na važnost lokacije ipak starija? Nažalost skromni arheološki nalazi ne daju nam uporište za tvrdnju o tome da je crkvica možda bila ranosrednjovjekovna ili čak ranokršćanska. Pronađeni su tek ulomci kasnoantičke amfore i zlatni novac rimskog cara Honorija koji je od 393. do 423. poslije Krista bio prvi vladar tada posebnog Zapadnog rimskog carstva. Antički i bizantski novac, posebno onaj zlatni, bio je dugo u upotrebi i čuvao se tako da je taj novčić mogao završiti u crkvici sv. Ivana Trogirskog puno kasnije od vremena kovanja u razdoblju kasne antike tj. ranog kršćanstva. Ostaci amfora također su varljiv dokaz jer su one nakon upotrebe vrlo često korištene kao građevinski materijal. Sve u svemu, kao jedini čvrsti dokaz, pomalo nevjerojatno, ostaje nam jedna povijesna legenda koja, bez obzira na neke prilično maštovite epizode iz života trogirskog biskupa Ivana, postaje prilično čvrsta osnova za datiranje crkvice na rtu Ploča.

Grčka pomorska svetišta u Egejskom, Jonskom i Jadranskom moru

 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK