OBJAVA: 27.10.2018, 08:46h   •   IZMJENA: 27.10.2018, 08:46h   komentara   •     ISPIŠI

Zaboravljeni (ne samo) Šibenik

Evo gdje se iznad Knina nalazio raštel, najveći objekt dalmatinskog sanitarnog kordona

Konzervator Ivo Glavaš u svojoj novoj kolumni dotakao se poprilično aktualne teme-kontrole granica. Venecija je u 18. stoljeću problem propusnosti granice riješila postavljenjem stražarskih postaja, a kako bi stanovnici pograničnih mjesta mogli razmjenjivati robu postavljeni su takozvani rašteli. Najveći raštel nalazio se iznad Knina.


PIŠE Ivo Glavaš
27.10.2018, 08:46h

Putevima kojima se odvijala trgovina između Venecije i Osmanskog Carstva putovale su i zarazne bolesti. Kako bi se spriječilo izbijanje najopasnije među njima kuge, u vrijeme Venecije uz bedeme dalmatinskih gradova gradili su se lazareti u kojima se provodila karantena. Taj je sustav funkcionirao dok se mletačko-osmanska granica nalazila tik uz dalmatinske gradove. Kako su od sredine 17. stoljeća Osmanlije potiskivane, tako se ta granica pomicala na današnju granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. To je uvelike otežavalo sanitarnu kontrolu jer su osmanski karavani puni različite robe prelazili dugi put  do dalmatinskih gradova, što je povećavalo rizik od izbijanja epidemije.

Venecija u 18. stoljeću rješava problem propusnosti granice postavljanjem stražarskih postaja koje su u službi sanitarnog kordona i vojničke kontrole granice. Nakon što bi osmanski karavani iz Bosne prešli granicu, bili bi uz stalnu vojnu pratnju prepraćeni na dalekom putu do lazareta u dalmatinskim gradovima. 

Međutim, to nije riješilo pogranični promet. Kako bi stanovnici pograničnih mjesta mogli razmjenjivati manju količinu robe, duž sanitarnog kordona postavljani su tzv. rašteli. Rašteli su bili ograđeni palisadama tako da se lako mogao kontrolirati ulaz i izlaz. Razmjena robe u raštelima se odvijala uz prisustvo državnih činovnika, a postojao je i prostor za smještaj i pranje stoke.

Raštel u Podgrabu iznad Strmice na austrijskoj katastarskoj karti

Najveći raštel u Dalmaciji nalazio se točno na mjestu današnje granične postaje u mjestu Podgrab, jedan kilometar iznad Strmice sjeverno od Knina, iza kojeg počinje poznati dinarski prijevoj Derale. Na austrijskim katastarskim i topografskim kartama to je mjesto bilo tada poznato pod nazivom ´Rastello di Grab´. Za razliku od tog ne tako davnog vremena, na suvremenim topografskim kartama ni po čemu ne možete zaključiti da se na tom mjestu prije samo stotinjak godina nalazio najveći raštel u Dalmaciji. Prema najstarijem austrijskom katastru, raštel se prostirao na više od 6000 kvadratnih metara i danas je u potpunosti poništen graničnom postajom. Još uvijek je većina brojeva katastarskih čestica ista kao na najstarijem austrijskom katastru, tako da je poziciju nekadašnjeg raštela lako utvrditi. Sigurno negdje u austrijskom Državnom arhivu u Beču postoji i nacrt raštela u Grabu iznad Strmice. Na austrijskoj katastarskoj mapi se može vidjeti tek nekoliko manjih i većih objekata, te ograda od palisade koja je okruživala raštel.

Na granici s Osmanskim Carstvom, duž sanitarnog kordona, krajem mletačke vladavine u Dalmaciji 1796. godine, zabilježeno je ukupno 297 stražarnica. Austrija je taj sustav unaprijedila i ojačala, tako da je 1821. godine na dalmatinskoj granici bilo čak 505 stražarskih postaja s ukupno 3279 vojnika. Gotovo ništa o tom golemom vojno-administrativnom aparatu danas na terenu nije poznato. Teško je doći i do znanstvenih radova na tu temu. Čini se kao da je povijest austrijske uprave u Dalmaciji zanimljiva jedino povjesničarima koji proučavaju isključivo političke sukobe tog vremena. Iako na toj istoj austrijskoj upravnoj infrastrukturi, počiva suvremeno hrvatsko društvo. 

 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK