OBJAVA: 10.07.2015, 12:29h   •   IZMJENA: 10.07.2015, 22:01h   komentara   •     ISPIŠI

Zaboravljeni Šibenik

FOTO Je li Šibenik bio rimski grad?


PIŠE Ivo Glavaš
10.07.2015, 12:29h

Poznati šibenski konzervator Ivo Glavaš pridružio se kolumnistima portala ŠibenikIN i kreće sa serijom tekstova o 'zaboravljenom Šibeniku'. Evo njegove prve kolumne:

 

Je li Šibenik bio rimski grad? Odgovor na to pitanje čini se posve jednostavnim: znanost je danas sigurna da na prostoru Šibenika u starom vijeku nije bilo značajno antičko naselje. Ipak, stvari nisu baš tako jednostavne. Kako objasniti činjenicu da na tako povoljnom mjestu – na kojem je u srednjem vijeku niknuo Šibenik – stoljećima ranije nije bilo ništa vrijedno spomena? Još se glasoviti šibenski humanist 15. stoljeća Juraj Šižgorić zanosio mišlju da je na mjestu Šibenika u rimskom periodu bio Sikum gdje je rimski car Klaudije sredinom 1. stoljeća poslije Krista naselio vojne veterane nakon završetka službe. Romantična vizija šibenske prošlosti nije se dugo održala, a prevladao je strogi znanstveni racionalizam.

Pozabavimo se ponajprije objašnjenjem što je to ustvari rimski grad. Za razliku od suvremenih gradova koji su nastali kao posljedica modernizacije i francuskog revolucionarnog shvaćanja državljanina-građanina, rimski gradovi su prvenstveno skup ljudi koji živi na nekom prostoru s određenom razinom građanskih prava što ih dobivaju od Rimljana. Da se našalim, u Šibeniku će jednog dana, kao u San Franciscu, možda živjeti značajna kineska zajednica, ali Šibenik će teritorijalno biti njihovo boravište upisano u osobne iskaznice. Za Rimljane to stanje pravno nije moguće jer se k nekoj emancipiranoj lokalnoj zajednici s njenim pravima ne može samo tako doseliti druga. Kad su Rimljani krajem stare ere potpuno osvojili Ilirik i krenuli uređivati odnose s narodima koji su tamo živjeli, počeli su lokalnim zajednicama davati stanovita prava i uzdizati ih na razinu municipija, zapravo grada. Međutim, neki domorodci preseljeni su stotinama kilometara dalje zbog otpora koji su pružali Rimljanima. I oni su kasnije kao zajednica mogli dobiti municipalna prava, ali sada daleko od svoje pradomovine. Povijest i arheologija na mjestu današnjeg Šibenika nisu zabilježili niti jednu takvu lokalnu zajednicu koju su Rimljani promovirali.

Nadgrobni spomenik rimske porodice Koelijevaca pronađen u crkvi sv. Krševana

Kada govorimo o antičkom razdoblju onda govorimo i o kasnoj antici koja počinje već u 4. stoljeću, pobjedom kršćanstva nad poganstvo. Tu počinje zaplet. Na tvrđavi sv. Mihovila postojala je kasnoantička i ranokršćanska crkva, nađena je gomila rimske i kasnoantičke keramike, ispod crkve Gospe van Grada bila je također ranokršćanska crkva, a u Šibeniku su sačuvani i neki rimski natpisi. Vjerojatno bi vam prosječni student arheologije kazao da se onda tu negdje morao nalaziti rimski grad. Što je čudno u tome da je u doba Rimskog carstva netko tu pripremao hranu i jeo iz rimskih posuda? To je kao da danas zaključite da su Koreanci svi koji koriste Samsung mobitele. Gdje su se ukopavali ljudi na bojišnicama Drugog svjetskog rata – tamo gdje su pali. Tako su se i ljudi koji su u rimsko doba živjeli na mjestu Šibenika sahranjivali uz svoje objekte i dijelom odatle rimski kameni spomenici u Šibeniku. Ne treba smetnuti s uma da su u doba humanizma i renesanse dalmatinski plemići skupljali rimske starine, naročito natpise, pa se jedan dio natpisa u Šibeniku mogao pojaviti i na taj način. Poznat je slučaj hrvatskog humanističkog pjesnika Petra Hektorovića koji je u svom ljetnikovcu Tvrdalj u Starom Gradu na Hvaru, osim izvornih spomenika, izrađivao falsifikate u maniri rimskih natpisa i ugrađivao ih u zidove ljetnikovca.

Dio prozora nekadašnje ranokršćanske crkve pronađen u crkvi Gospe van Grada

Dakle, u Rimskom carstvu duboko u suton imperija postojali su prostori koje nije zauzimala niti jedna Rimljanima spomena vrijedna lokalna zajednica, prostori koji nikad nisu postali vlasništvo niti jedne ozbiljne zajednice koja s njima graniči. Takav prostor u starom vijeku bio je i prostor na kojem je današnji Šibenik. Koliko god neke povijesne zablude, pa tako i ona da je Šibenik bio rimski grad, usporavaju znanost toliko su za znanost i objektivnu istinu pogubni i oni koji skrivaju značajne nalaze iz rimskog i kasnoantičkog razdoblja u Šibeniku bojeći se da će netko navodno dokazati da je Šibenik bio rimski grad. Prije nekoliko godina sam objavio nadgrobni natpis iz 2. stoljeća poslije Krista koji je bio uzidan u vrata nekadašnje crkve Svetog Krševana (danas Galerije Krševan) u Šibeniku. Na njemu se spominju osobe iz porodice Koelijevaca koja ima daljnje obiteljske veze s prijateljem cara Hadrijana rimskim senatorom i konzulom Publijem Koelijem Balbinom. Tada sam se pitao nije li možda Šibenik ipak rimski grad? To su se možda pitali i oni koji su nadgrobnu ploču iskopali prije gotovo šezdeset godina pa je odmah spremili kako je javnost ne bi vidjela. Odatle mi se rodila ideja za ovu kolumnu. Ne, poštovani čitatelji, Šibenik nije bio rimski grad, ali su ovdje živjeli ljudi koji su s vremenom postali Rimljani, ljudi koji su se na izmaku antike molili u crkvama kakva je postojala na mjestu crkve Gospe van Grada.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK