OBJAVA: 13.08.2016, 18:50h   •   IZMJENA: 13.08.2016, 22:46h   komentara   •     ISPIŠI

Zaboravljeni Šibenik

Je li Murter rimski Kolentum, a Velika Mrdakovica Arauza?


PIŠE Ivo Glavaš
13.08.2016, 18:50h

Šibenski konzervator Ivo Glavaš ove subote u svojoj kolumni za portal ŠibenikIN piše o rimskim naseljima Kolentumu na Murteru i Arauzi, navodno na velikoj Mrdakovici.

 

Turistička ponuda koja se svakim danom sve više uključuje prezentaciju spomenika kulture pomalo je stihijska, nestručna i bajkovita pogotovo kad se radi o arheološkim iskopinama. Pravo je čudo što sve danas možete pročitati u turističkim brošurama napisanim od navodno stručnih osoba. 

Arheolozima je poznata pozicija gotovo svih mjesta koja su u vrijeme rimske dominacije na našoj obali zapisana u povijesnim izvorima. U blizini Šibenika nepoznat nam je smještaj Kolentuma i Arauze, naselja naroda Liburna što su obitavali na velikom području od rijeke Raše u Istri do Skardone na rijeci Krki.

Liburni su relativno lako i brzo prihvatili rimsku vlast i tekovine civilizacije. Dok su Rimljani početkom 1. stoljeća poslije Krista još vodili borbe s Delmatima i drugim narodima na području nekadašnjeg Ilirika, svakodnevni život u Liburniji nalikovao je životu u Italiji. Na prostoru rimske Liburnije postojali su veliki  gradovi s različitim pravnim statusom, a najvažnija i najbogatija su naselja (luke) prvenstveno bila na obali kao Senija (današnji Senj), upravno i sudbeno središte Skardona (Skradin,) i bogata kolonija naseljena rimskim građanima Jader (Zadar).

Sva su ta naselja, odnosno zajednice nekadašnjih Liburna, imala svoj teritorij koji na temelju arheoloških nalaza možemo precizno označiti na karti. Pažnji nam izmiču tek izolirani slučajevi mjesta o kojima nemamo dovoljno podataka u povijesnim izvorima jer nisu imala status i značenje koje bi privlačilo pozornost pisaca tog vremena. Kako piše glasoviti povjesničar Plinije Stariji, koji je poginuo 79. godine poslije Krista u erupciji Vezuva, Kolentum je udaljen 30 rimskih milja (oko 45 km) od Zadra i 18 milja (oko 27 km) od ušća rijeke Krke.

Kolentum i Arauza na srednjovjekovnom presliku karte Klaudija Ptolomeja iz 2. st. poslije Krista

Većina znanstvenika zgrabila je taj podatak i locirala rimski Kolentum na mjesto poluotoka Gradina u Murteru; kilometar više-manje nikome nije smetao. Na tom mjestu od početka 20. stoljeća provođena su ograničena arheološka iskopavanja u kojima su pronađeni ostaci naselja iz rimskog razdoblja. Međutim, ne postoji niti jedan natpis kojim bi se potvrdilo ime naselja upravo na tom mjestu; niti jedan Rimljanin nije se u dokumentima pohvalio da je stanovnik Kolentuma.

Gradina u Murteru je primjer situacije kad istraživači pod svaku cijenu žele neki lokalitet, kojem se ne zna točna pozicija, smjestiti upravo tamo gdje im najviše odgovara. Štoviše, konfuzija u literaturi je tolika da neki na prostor murterske Gradine smještaju samo rimski ladanjski objekt iako je nedvojbeno da se radi o naselju. Ukratko, iza velike priče o Kolentumu i različitih pompoznih turističkih reklama stoji jako malo jasnih podataka, ali i previše pitanja na koja do danas nema odgovora.

Situacija s rimskom Arauzom je kompliciranija. Ponovno imamo navodno precizan podatak gdje se ona nalazi: prema tzv. Antoninovom itineraru (popisu cesta i putnih postaja u Rimskom carstvu s početka 3. stoljeća poslije Krista) Arauza je smještena 40 rimskih milja (oko 60 km) cestom od Jadera (Zadra) prema Saloni (Solinu). Na prostoru gdje bi trebalo tražiti Arauzu nalaze se dva spomena vrijedna liburnska naselja: gradina u Dragišiću i gradina Velika Mrdakovica u Vodičkom polju.

Ulomak vijenca velike rimske javne građevine s murterske Gradine

Obje gradine djelomično su istraživane prije Domovinskog rata, a kako je Dragišić tijekom rata kao crta razgraničenja bio temeljito miniran, novija istraživanja koncentrirana su na Veliku Mrdakovicu. Ponovno imamo situaciju kad istraživački zanos prelazi preko granica znanstvenih mogućnosti. Velika Mrdakovica je bez zadrške u literaturi proglašena Arauzom, a često se u tisku pročita i smiješan naziv hrvatska Mikena.

Nažalost, Velika Mrdakovica nalazima, povijesnom ostavštinom i značenjem u rimsko vrijeme nije nadišla status provincijskog sela čiji su se stanovnici na izmaku antike preselili u veća središta. S obzirom na situaciju na terenu, rimska Arauza ne mora biti ni gradina u Dragišiću niti Velika Mrdakovica, nego neko posve drugo naselje u blizini koje nam je izmaklo pažnji.

 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK