SADA ČITATE
Kako je crkva sv. Ivana u Uzdolju južno od Knina bila velika zabluda hrvatske nacionale arheologije
          OBJAVA: 11.07.2020, 09:31h   •   IZMJENA: 11.07.2020, 09:31h   komentara   •     ISPIŠI

Kolumna

Kako je crkva sv. Ivana u Uzdolju južno od Knina bila velika zabluda hrvatske nacionale arheologije


PIŠE Ivo Glavaš
11.07.2020, 09:31h

Na primjeru crkve sv. Ivana u Uzdolju južno od Knina vidimo koliko je proučavanje naše prošlosti složena disciplina.

 

 

 

Na lokaciji Uzdolje u zaseoku Čenići oko 12 kilometara južno od Knina, nalaze se arheološki ostaci omanje crkve sv. Ivana. Ne bi to bilo ništa neuobičajeno da u njoj nije pronađen natpis hrvatskog kneza Muncimira iz 895. godine. To je jedini do sada poznati Muncimirov natpis uklesan u kameni spomenik i jedan od tek desetak najranijih natpisa hrvatskih vladara. Što je bilo dovoljno da većina hrvatskih znanstvenika olako zaključi da je crkva sv. Ivana u Uzdolju crkva iz najranijeg hrvatskog srednjovjekovlja, iz razdoblja vladavine hrvatskih kneževa 9. stoljeća. Neki su išli tako daleko da su na mjestu crkve u Uzdolju vidjeli i ostatke ranije ranokršćanske crkve. Evo što o Uzdolju i arheološkim ostacima na tom lokalitetu piše u mrežnom izdanju Hrvatske enciklopedije: 'Uzdolje, selo u Dalmaciji, 13 km južno od Knina, odnosno 12 km sjeveroistočno od Drniša; 223 st. (2011). Leži u Kosovu polju, na 306 m apsolutne visine. Ostatci starohrvatske crkvice sv. Ivana (sv. Luke). Uzdolje je bilo važno ranosrednjovjekovno naselje, izravno vezano uz hrvatskoga kneza Muncimira. Na prostoru današnjega seoskoga groblja otkriveni su (L. Marun) ostatci manje jednobrodne crkve s polukružnom apsidom i masivnim, naknadno prizidanim kontraforima; prema lokalnoj tradiciji bila je poznata kao Sv. Luka, no izvorni ranosrednjovjekovni titular bio je sv. Ivan. Među ulomcima crkvenoga namještaja, posebno mjesto imaju zabat i arhitrav s natpisom kneza Muncimira u kojem se spominje godina 895. i Muncimirovo uređenje crkve (čuvaju se u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu).'

Međutim, crkva sv. Ivana u Uzdolju južno od Knina ni po čemu nema veze sa starohrvatskim crkvama. Ni po izgledu ni po osnovnim karakteristikama. Sagradio ju je puno kasnije u 12. stoljeću kninski župan Ivan, čije je ime sačuvano na natpisu koji je stajao iznad ulaznih vrata crkve. Razjasnio je to tek 2013. godine profesor Nikola Jakšić, naš najbolji poznavatelj kulture i umjetnosti ranog srednjeg vijeka u znanstvenom radu pod znakovitim naslovom 'U Uzdolju kod Knina nije bilo izgrađene crkve u vrijeme kneza Muncimira'. Isti onaj Nikola Jakšić koji je upozoravao da krstionica kneza Višeslava nema veze s Hrvatima, i da knez Višeslav vjerojatno nije Hrvat.

Samo što naše najbolje znanstvenike malo tko sluša.

Nikola Jakšić ustanovio je da je natpis hrvatskog kneza Muncimira donesen u crkvu u Uzdolju s obližnjeg, ali sasvim drugog lokaliteta u naselju Biskupija južno od Knina pod nazivom Crkvina. I većina preostalih starohrvatskih kamenih ulomaka (koji se znanstveno zovu predromaničkim) doneseni su s istog lokaliteta, a neki su i sa susjednog lokaliteta starohrvatske crkve na Lopuškoj glavici, također u Biskupiji. Kako je kameni namještaj starohrvatskih crkava u Biskupiji dospio u crkvu sv. Ivana u Uzdolju? Posve jednostavno. Unutrašnjost crkava, kao što je to slučaj i u novije vrijeme, često je mijenjana, a kvalitetni kameni materijal bio je velika vrijednost. Nije se bacao nego je obilato korišten kod opremanja drugih sakralnih objekata. U crkvi je sve moglo biti od lošeg kamena, ali osnovni liturgijski namještaj nikako. Osim toga nije nepoznato da se još od vremena antike, sve što je bilo od kvalitetnijeg kamena moglo preklesati i koristiti u kasnijim vremenima. Uostalom, prilikom iskopavanja crkve sv. Ivana u Uzdolju, nakon vojno-redarstvene operacije 'Oluja' i završetka Domovinskog rata, pronađen je i kameni rimski miljokaz iz 4. stoljeća poslije Krista koji je poslužio u gradnji crkve. Već prilikom tog iskopavanja istraživaču i mojem kolegi Ljubomiru Gudelju mnoge okolnosti oko starosti crkve sv. Ivana u Uzdolju bile su sumnjive. Stoga, kad se radi o kvalitetnom kamenu koji je naknadno upotrijebljen znanstvenici trebaju biti vrlo oprezni i mogli bismo kazati 'sitničavi' kako bi povezali sve podatke. Kvalitetni kamen mogao je putovati jako, jako daleko. Kao što je dio velikog rimskog carskog natpisa iz 1. stoljeća poslije Krista, koji je izvorno stajao u Skardoni (današnjem Skradinu), završio u ženskom benediktinskom samostanu sv. Nikole u Trogiru. Sve to moramo poznavati jer nas u suprotnom paušalne procjene vode do katastrofalnih zaključaka. U slučaju crkve sv. Ivana u Uzdolju promašaj je iznosio gotovo 600 godina.

A to je zaista puno, čak i za Hrvatsku enciklopediju.

Na primjeru crkve sv. Ivana u Uzdolju južno od Knina vidimo koliko je proučavanje naše prošlosti složena disciplina. Iako se znanost specijalizira i sve više sužava, od najveće vrijednosti su osobe koje u sebi utjelovljuju različite znanstvene discipline.

Nažalost, sve ih je manje. Oni ostali obično idu svatko svojim putem. Povjesničari jednim, arheolozi drugim, a povjesničari umjetnosti trećim. Zato se ne trebamo čuditi nekim člancima u Hrvatskoj enciklopediji. Ovisi o tome tko ih je napisao i čiju je 'istinu' prihvatio. Sva je sreća da tako valjda nije u nazovimo to konkretnim znanostima, kao što su prirodne i tehničke.

Jer gdje bi nam tada bio kraj.

 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK