SADA ČITATE
Kako su izgledala Velika kopnena vrata Šibenika
          OBJAVA: 24.10.2015, 10:04h   •   IZMJENA: 24.10.2015, 10:11h   komentara   •     ISPIŠI

Zaboravljeni Šibenik

Kako su izgledala Velika kopnena vrata Šibenika


PIŠE Ivo Glavaš
24.10.2015, 10:04h

Šibenski konzervator Ivo Glavaš ove subote piše o Velikim kopnenim vratima Šibenika koja su se nekad nalazila na mjestu između zgrade kazališta i knjižnice, upravo na prostoru gdje ljeti budu 'vrata' šibenskog dječjeg festivala.

 

U doba kad je Šibenik bio opasan bedemima iz grada ste mogli izaći ili u njega ući brojnim vratima u sjevernom, istočnom i južnom zidu. Međutim, samo su se jedna vrata nazivala Velika kopnena vrata. Ta vrata, koja su bila najvažniji prolaz šibenčana prema teritoriju i posjedima u Donjem polju, Danilskom polju i dalje u unutrašnjosti, bila su ne samo najbolje čuvana nego i grandiozno arhitektonsko i dekorativno ostvarenje kojim je Šibenik svakome posjetitelju demonstrirao moć komune. Prema poznatim povijesnim grafičkim prikazima nedvojbeno je da su se Velika kopnena vrata nalazila na prostoru između današnjih zgrada Hrvatskog narodnog kazališta i Jadranske banke na Trgu kralja Držislava. Geofizička istraživanja provedena prije izrade glavnog projekta parkirališta na tri etaže ispod Poljane upravo na tom mjestu pokazala su postojanje većih arheoloških struktura.

Velika kopnena vrata na mletačkoj karti s početka 18. stoljeća

Bez obzira na neke posve romantičarske pokušaje da se dočara izgled Kopnenih vrata, nažalost nismo u mogućnosti suditi o njihovom izgledu nego tek o osnovnim elementima od kojih su se sastojala. O složenoj konstrukciji Kopnenih vrata, osim grafičkih prikaza njihovog tlocrta, najviše govori natpis koji je prilikom obnove i ojačanja vrata postavio izvanredni šibenski providur Alolzije Malipijero na samom početku Kandijskog rata 1646. godine. Natpis je izgubljen nakon rušenja vrata krajem 19. stoljeća, ali iz starije literature poznajemo njegov sadržaj. Providur je u kamen dao uklesati da je vrata obnovio na mjestu starijih (dakle srednjovjekovnih) Kopnenih vrata na način da je izgradio predziđa i zaziđa koja su trebala pojačati njihovu obrambenu moć. Osim toga, u vratima je u posebnom objektu – što je uobičajeno – bila smještena vojna posada (straža). Izvana na Kopnenim vratima na dominantnom mjestu stajali su već spomenuti natpis providura Malipijera, zatim reljef krilatog lava sv. Marka kao simbol vlasti Mletačke republike i golemi reljef sv. Mihovila zaštitnika grada Šibenika koji je izradio Bonino da Milano u prvoj polovini 15. stoljeća u vrijeme kad je radio na šibenskoj Katedrali. Internetski portal ŠibenikIN već je objavio kako je reljef krilatog lava sv. Marka s Kopnenih vrata završio u D´Annunzijevoj rezidenciji u Gardone Rivijeri na obali jezera Lago di Garda na sjeveru Italije pa ću sada objasniti samo kako znam da se radi upravo o našem lavu. Na otvorenoj knjizi koju lav drži desnom prednjom šapom nalazi se posve neuobičajen natpis koji, među ostalim, hvali napore građana Šibenika u obrani grada dok je na knjigama drugdje uvijek ispisan standardni tekst u pohvalu sv. Marka evanđeliste kojeg je simbol krilati lav: ˝Pax tibi Marce evangelista meus˝.

Natpis na knjizi u šapi lava – lijevo arhivska fotografija, a desno fotografija knjige u Gardone Rivieri u Italiji

Dakle, kad krenemo u kampanju iskopavanja šibenskih Velikih kopnenih vrata čekaju nas slatke brige. Vrata, naravno, nećemo moći rekonstruirati više od jednog do dva reda kamenja u visinu iznad otkopanog sloja. Sve ostalo bio bi falsifikat, ali i tako prezentirana mahom u temeljima, Kopnena vrata će svojom složenom strukturom predstavljati znanstvenu senzaciju i kulturnu atrakciju. Možda prezentacija Kopnenih vrata pokrene i redizajn sad već davno postavljenih turističkih panoa, ubačenih u jednoobrazne okvire za reklame, koji po izgledu i tehnologiji pripadaju prošlom stoljeću. Zadar se ponosi svojim Kopnenim vratima djelom Michele Sanmichelija čiji je nećak Giangirolamo gradio šibensku tvrđavu sv. Nikole, a Istanbul glasovitim Zlatnim vratima na samom kraju rimske Egnacijeve ceste. Mogli bismo i mi biti u tom odabranom društvu.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK