Piše dr.sc. Ivo Glavaš

Koja je pouka najnovije knjige o šibenskoj katedrali svetog Jakova?

Zaboravljeni Šibenik   |   Autor: Ivo Glavaš   |   25.11.2023 u 10:24

  arhiva
O šibenskoj katedrali svetog Jakova napisano je bezbroj knjiga, znanstvenih i stručnih radova. Kao da je svatko tko nešto znači u hrvatskoj povijesti umjetnosti (i ne samo u povijesti umjetnosti) htio povezati svoje ime s tim biserom naše kulturne baštine. Kao da postoji neko mitsko natjecanje tko će više, bolje i ljepše pisati o šibenskoj katedrali. Ali samo je jedna knjiga napisana kao suprotnost svemu tome – knjiga Emila Hilje, dugogodišnjeg profesora povijesti umjetnosti Sveučilišta u Zadru, piše u svojoj novoj kolumni dr.sc. Ivo Glavaš.

KNJIGA O KATEDRALI KOJA POČINJE OD KRAJA

Hiljina knjiga pod naslovom 'Bartul Jakovljev iz Mestre, majstori njegova kruga i dovršenje šibenske katedrale' prošli petak svečano je predstavljena Šibenčanima. Knjigu je (osim autora) predstavljala prva liga hrvatskih povjesničara umjetnosti sa Sveučilišta u Zadru - izvanredni profesor Ivan Josipović i naša Šibenčanka docentica Meri Zornija, inače učenici profesora Hilje, te Danko Zelić s Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba, vrsni poznavatelj kulture i društvene strukture dalmatinskih srednjovjekovnih i novovjekovnih komuna.

'Kao svaki pionirski posao, zacijelo će i ova knjiga otvoriti daleko više pitanjanego pronaći odgovora, ali sadržavati i dosta grešaka, što je gotovo neminovno prilikom baratanja velikim količinama podataka, datuma, signatura i prijepisa, ponekad teško čitljivih i ne uvijek sasvim razumljivih zapisa. Svejedno, nadam se da će sljedećoj generaciji istraživača poslužiti barem približno onako kako su meni tijekom proteklih desetljeća poticaj davali radovi Cvite Fiskovića, Ive Petriciolija i Krune Prijatelja.' Tako u uvodu piše autor knjige Emil Hilje, i to je sva istina – ova knjiga ima poslužiti daljnjem istraživanju. Iskreniju rečenicu teško je naći u našoj literaturi, ali baš je u toj iskrenosti njena prava vrijednost. I pouka.

Autor nam je htio reći da, pored svega već napisanog, svakom spomeniku kulture treba pristupiti ponovno, kao da nikad ništa nije napisano i pregledati ga. Jer u svemu onom što je o šibenskoj katedrali dosad napisano nagomilalo se puno pogrešnih podataka i interpretacija, koje su uzimane zdravo za gotovo. A iza svega toga su stajali neki od vodećih autoriteta hrvatske znanosti. Neki od njih sudjelovali su i prilikom upisa naše katedrale na popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a.

SNAGA ČINJENICA, A NE SNAGA AUTORITETA

'Svako novo istraživanje koje donosi nove spoznaje često je nedorečeno, nužno otvara neka nova pitanja, a obično je opterećeno i nekim novim pogreškama i zabludama. No to su temelji budućih istraživanja koja, kada je u pitanju tako kompleksan spomenik poput šibenske katedrale, niti ne mogu dati definitivne rezultate. Stoga je ovaj rad samo prilog toj dugo trajućoj potrazi za znanjem, za plaćanjem našeg duga onima koji su obogatili svijet u kojem živimo, ali prije svega otimanju od zaborava.'

Što je Emil Hilje htio kazati ovim rečenicama, a nije jasno na prvi pogled? Htio je kazati da slijepo ne vjerujemo autoritetima samo zbog njihovih imena, već da vjerujemo činjenicama zbog toga što nam jedino one govore o istini. Radi svega toga, radi snage činjenica, Emil Hilje sve je obrnuo i priču o šibenskoj katedrali počeo od kraja, od posljednjih majstora s početka 16. stoljeća koji su na njoj radili prije konačnog posvećenja katedrale 1555. godine. I kako je na predstavljanju sam rekao, njegova knjiga nije baš za široku publiku. Ona je posljedica dugogodišnjeg rudarskog rada povjesničara u arhivu. Namijenjena je iskusnim znanstvenicima, koji se već više od jednog stoljeća intenzivno bave katedralom svetog Jakova. Međutim, ona je i je svojevrsni poziv, ili čak krik, da se hrvatska povijest umjetnosti konačno vrati svojim izvorima – promatranju spomenika i proučavanju činjenica. Predugo je naša povijest umjetnosti zarobljenik 'znanstvenih radova' koji su više loši književni pokušaji, a manje znanost.

Prije predstavljanja profesor Emil Hilje poklonio mi je primjerak svoje knjige i napisao neobičnu posvetu, koju ovdje neću otkriti. Duboko sam se zamislio. Osim nekoliko kolumni za portal ŠibenikIN, o našoj katedrali nisam dosad - u znanstvenom smislu - napisao ni slova.

Možda je vrijeme da počnem.

Podijeli: