OBJAVA: 19.11.2016, 10:42h   •   IZMJENA: 19.11.2016, 10:42h   komentara   •     ISPIŠI

Zaboravljeni Šibenik

Koliko je bilo Malih loža u Šibeniku?


PIŠE Ivo Glavaš
19.11.2016, 10:42h

U Šibeniku ćete vrlo često čuti rečenicu: ˝Nađimo se kod Male lože!˝ Prosječni Šibenčanin naravno zna da je Mala loža trg ispred crkve sv. Ivana. No, je li baš tako?

 

Na trgu kod crkve sv. Ivana bila je tek jedna od najmanje četiri male lože koje su postojale u Šibeniku u doba Venecije. Nasuprot Velike lože (koju krivo zovemo Gradskom vijećnicom), gdje su se obavljali glavni pravni poslovi (suđenje), male lože su imale neke manje važne javne funkcije koje se nisu obavljale u šibenskoj Velikoj loži.

Između katedrale i Velike lože s istočne strane glavnog gradskog trga, u prizemlju palače, pod stupovima i lukovima smjestila se Loža gradske straže. Pretpostavlja se da je sagrađena na mjestu starije srednjovjekovne građevine sredinom 16. stoljeća kao i Velika loža, ali povijesni i umjetnički podaci o njoj su vrlo oskudni.

Loža Gradske straže

Na današnjem Heritage hotelu na Trgu palih šibenskih boraca (trg Medulić) nalazi se kameni reljef usporedne mletačke i šibenske mjere za duljinu. To je jedini ostatak interijera nekadašnje lože u kojoj je bio smješten ured za mjere i utege. Kako je bila trošna, ta je loža 1674. godine porušena.

Mjera za duljinu iz lože na zgradi Heritage hotela na Trgu palih šibenskih boraca

Na samoj obali uz vanjski rub zida glavne kule Kneževe palače (danas Muzej grada Šibenika) nalazila se još jedna manja loža koja je služila za nadzor lučkog prometa. Sačuvali su se povijesni prikazi te lože koja je bila jednostavna kvadratna građevina s krovištem na tri vode oslonjena na stupove.

U ložu se ulazilo stepeništem s morske strane, a nasuprot ulazu na južnom zidu kule Kneževe palače bio je postavljen veliki reljef krilatog lava sv. Marka zaštitnika Venecije ispod kojeg je bilo pet grbova lokalnih dužnosnika (prepoznaju se grbovi dva gradska kneza) i reljef s prikazom zaštitnika Šibenika sv. Mihovila.

Ispod grbova bila je uklesana 1529. godina kad je loža sagrađena. Kad je austrijski car Franjo I. godine 1818. posjetio Šibenik, loža je već bila izgubila svoju prvotnu javnu namjenu postavši privatna ribarnica. Car je opisuje kao neveliku prizemnicu s krovom na stupovima i rešetkama na prozorima. Od reljefa s krilatim lavom sv. Marka i grbovima iz te lože ostala su tek dva fragmenta s dijelom glave lava.

Grafika Šibenika iz 18. stoljeća koja prikazuje ložu na obali

Mala loža koja je sinonim za sve slične građevine u Šibeniku, nalazila se sa sjeverne strane trga oko crkve sv. Ivana. Nažalost, to je sve što o njoj povijesno znamo, a nije se sačuvao niti jedan element interijera lože. Kuće sa sjeverne strane trga sagrađene su početkom 20. stoljeća pa bi se istraživanjem u interijeru objekata možda moglo naići na ostatke Male lože koju Šibenčani tako rado uzimaju za orijentir prilikom snalaženja po povijesnoj jezgri grada.

Među povijesnim spisima pronalaze se podaci o postojanju još nekih gradskih loža, ali njihovu lokaciju niti približno nije moguće utvrditi. Tako su se u Šibeniku sačuvale samo Velika loža i susjedna joj Loža gradske straže upravo kao i u Zadru koji je bio centar mletačke Dalmacije.

Međutim, za razliku od zadarske, šibenska Velika loža bila je veličanstveni renesansni spomenik s prizemljem i katom. Objekt takve veličine i iste namjene nalazio se na grčkom otoku Kreti u gradu Heraklionu koji je u doba mletačke vladavine otokom nosio ime Kandija.

Otok Kreta oduvijek je zauzimao posebno mjesto u mletačkoj kolonijalnoj politici na Istoku tako da je primjerice jedini arsenal (osim onog glasovitog u Veneciji) gdje se, uz gradnju i servis ratnih brodova, proizvodilo oružje bio onaj u Heraklionu. Stoga je normalno da su tamo nastale neke od najvelebnijih mletačkih javnih građevina.

Sudeći po dimenzijama šibenske Velike lože, vidimo da naš grad Veneciji nije bio ništa manje značajan. Stoga, drugi put kad ugovorite sastanak kod Male lože, prisjetite se da generacijama Šibenčana, koje su u našem gradu živjele stotinama godina prije nas, to nije značilo baš mnogo jer je takvih loža u gradu bio veći broj.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK