OBJAVA: 14.11.2015, 11:33h   •   IZMJENA: 14.11.2015, 11:35h   komentara   •     ISPIŠI

Zaboravljeni Šibenik

Koliko znamo o najranijoj povijesti Šibenika


PIŠE Ivo Glavaš
14.11.2015, 11:33h

U prvoj kolumni sam pisao o tome kako Šibenik nije bio rimski grad, a sada vam dugujem obrazloženje koliko znamo o najranijoj povijesti Šibenika. Od prvog spomena Šibenika 1066. godine sve do 13. stoljeća, Šibenik se u povijesnim dokumentima jedva pronalazi.

 

 

 

Najraniji šibenski dokumenti izgorjeli su u turbulentim vremenima kraja 14. stoljeća, posebno nakon napada mletačke flote pod zapovijedanjem admirala Vettore Pisanija na grad 1378. godine i katastrofalnog požara iza toga. Neki važni šibenski dokumenti (zapisnici Gradskog vijeća) nestali su čak tijekom 20. stoljeća. Nedvojbeno je Šibenik postojao i znatno prije prvog spomena pa se tu radi o relativnoj praznini u povijesnim podacima od gotovo tri stotine godina. Kad se svemu pridoda izostanak sustavnih arheoloških i konzervatorskih istraživanja na užem prostoru grada i objave rezultata u relevantnim znanstvenim časopisima, postaje nam jasno da smo svedeni tek na kronološke crtice od kojih treba složiti povijest grada. Kako je nekim znanstvenicima koji su se bavili temom postanka i razvoja Šibenika bila jasna ta poteškoća, pokušali su brz razvoj grada u ranom srednjovjekovlju objasniti doseljavanjem stanovnika Biograda nakon što je taj grad 1125. godine razorila mletačka vojska. Ta je teorija odavno napuštena.

Spomenik Al-Idrisiju u rodnom gradu Ceuti, španjolskom posjedu u Africi

Međutim, jedan izvor, koji zapravo ne pripada kršćanskom kulturnom sloju, dao nam je kratke, ali vrlo značajne podatke o veličini i značenju Šibenika u ranom srednjem vijeku. Arapski geograf, kartograf i egiptolog Muhammad al-Idrisi školovan u Kordobi obilazio je brodom istočnu jadransku obalu u službi normanskog kralja Rogera II. Njegova glasovita karta svijeta nastala je 1154. godine neposredno nakon plovidbe Jadranom, a poznata je pod nazivom Tabula Rogeriana. Al-Idrisi je na našem dijelu istočne jadranske obale ucrtao ukupno 25 gradova i 4 otoka, a zemlju u zaleđu obalne crte opisao je kao ˝Bilad Garuasia˝ što u prijevodu s arapskog znači ˝Hrvatska zemlja˝. Na toj karti između Biograda i Starog Trogira smjestio se grad Sabaki, današnji Šibenik. Al-Idrisi se nije zadržao samo na prikazu obale i gradova koje je obišao, nego ih je i opisao. Tako za Šibenik (Sabaki) kaže kako je to velik i lijep grad s puno obradive zemlje, ali i trgovište u koje trgovci dolaze morskim i kopnenim putem. Al-Idrisi je opisao i Biograd za koji znamo da je 1125. godine potpuno razoren, a stanovništvo raseljeno pa stoga možemo pretpostaviti da je crpio podatke iz starijih povijesnih izvora.

 Detalj Al-Idrisijeve Tabule Rogeriane sa Šibenikom (Sabaki) Prema tome i opis Šibenika vjerojatno se odnosi na period koji se jako približava godini prvog spomena grada. To prilično mijenja naše shvaćanje da je grad Šibenik tek jedna od utvrda u koju povremeno dolazi hrvatski kralj, a da daleko veće značenje u tadašnjoj Dalmaciji imaju gradovi koji baštine tradiciju i teritorij obližnjih velikih antičkih središta (Salona – Split, Jader – Zadar, Epidaur – Dubrovnik). Jezgra budućeg, velikog srednjovjekovnog Šibenika nije mogla biti samo tvrđava sv. Mihovila, nego je grad nastao uz morsku obalu na trgovački i prometno povoljnom položaju. Sve do velike epidemije kuge 1649. godine, Šibenik je bio najmnogoljudniji grad mletačke Dalmacije koji je po broju stanovnika nadmašivao Zadar, političko-administrativni centar. Tadašnja crkvena i svjetovna elita Šibenika mudrim potezima krajem 13. i početkom 14. stoljeća učvršćuje status Šibenika kao autonomne komune. Godine 1298. Šibenik dobiva svoju biskupiju, a 1322. prvi put priznaje vlast Venecije koja zauzvrat potvrđuje status gradu i njegovom plemstvu. Nakon toga šibenčani bez ikakvih problema šire komunalni teritorij na štetu Zadra, jake tradicionalne komune.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK