OBJAVA: 30.06.2018, 11:07h   •   IZMJENA: 30.06.2018, 11:16h   komentara   •     ISPIŠI

Nepoznato o dalmatinskim tvrđavama

Komižu je čuvao sv. Nikola: Crkve i samostani na dalmatinskim otocima zbog gusara su postajali tvrđave

Šibenski konzervator i naš kolumnist Ivo Glavaš u novoj kolumni piše opet o sv. Nikoli i to samostanu u Komiži na otoku Visu koji je silom (ne)prilika postao utvrda.


  ŠibenikIN Komižu je čuvao sv. Nikola: Crkve i samostani na dalmatinskim otocima zbog gusara su postajali tvrđave
PIŠE Ivo Glavaš
30.06.2018, 11:07h

Radi obrane od Osmanlija na dalmatinskim otocima nisu podizane samo tvrđave, samostalne plemićke kule i bedemi oko naseljenih mjesta. Crkve i samostani postajali su snažne utvrde u kojima se po potrebi sklanjalo lokalno stanovništvo. Najviše utvrđenih vjerskih objekata sačuvano je na Hvaru, Visu i dubrovačkom otočju. Najpoznatiji takav objekt je utvrđeni benediktinski samostan sv. Nikole u Komiži na otoku Visu.

Iako je samostan sv. Nikole službeno ukinut 1458. godine, i dalje je služio kao tvrđava u koju su se sklanjali stanovnici Komiže. Nalazi se jugoistočno od Komiže, na položaju koji dominira širim prostorom naselja. S tog istaknutog mjesta bilo je lako na vrijeme uočiti dolazak neprijateljskih lađa. U Komiži u centru naselja, odmah uz more, postoji državni mletački kaštel, ali u njega vlasti nisu dopuštale sklanjanje stanovnicima. Jedini preostali utvrđeni prostor bio je samostan sv. Nikole, koji je imao obrambene bedeme i kule još od sredine 13. stoljeća.

Pogled na utvrđeni samostan sv. Nikole u Komiži

U Državnom arhivu u Veneciji sačuvao se plan ojačavanja samostanske tvrđave sv. Nikole u Komiži iz 1624. Godine, rad mletačkog vojnog inženjera Agostina Albertija. Ta, za to vrijeme, vrlo suvremena tvrđava pružala je dovoljnu zaštitu svim stanovnicima Komiže. Posebno od iznenadnih, brutalnih napada osmanske mornarice koji su jako učestali u 16. stoljeću. Samo u jednom takvom napadu, početkom Ciparskog rata 1571. godine, Osmanlije su osvojili i zapalili sva naselja na otoku Hvaru. Hvarani su spas pronašli iza bedema tvrđave Španjole iznad grada, a stanovnike Jelse spasila je utvrđena crkva sv. Fabijana i Sebastijana u središtu naselja.

Pogled na utvrđeni samostan sv. Nikole u Komiži

Nisu utvrđene crkve i samostani na dalmatinskim otocima služili samo obrani od sve jače osmanske flote, nego i obrani od iznenadnih napada Uskoka. Nakon pogibije Petra Kružća i pada Klisa u osmanske ruke, Uskoci se prebacuju u Senj odakle ugrožavaju Osmanlije, ali i mletačke posjede u Dalmaciji. Sve to dovodi do tzv. Uskočkog rata između Austrije i Venecije, koji završava mirom u Madridu u studenom 1617. godine i raseljavanjem Uskoka iz Senja. Za Veneciju je obračun s Uskocima u Dalmaciji bio na trenutke puno teži i okrutniji nego rat s Osmanlijama, jer je hrvatsko stanovništvo u dijelovima Dalmacije pod vlašću Venecije podržavalo svoje sunarodnjake Uskoke.

Utvrđene crkve i samostani na dalmatinskim otocima, primjer su što se sve u ratnim vremenima radilo iz nužde. Nije ni čudo, jer su vjerski objekti u mnogim dalmatinskim naseljima bili jedine dovoljno velike i čvrste građevine, koje su iza svojih zidova mogle pružiti osjećaj sigurnosti većem broju ljudi.

Prijedlog utvrđivanja samostana sv. Nikole iz Državnog arhiva u Veneciji


 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK