OBJAVA: 19.12.2015, 11:13h   •   IZMJENA: 19.12.2015, 11:15h   komentara   •     ISPIŠI

Zaboravljeni Šibenik

Kraljevska zvirad u Burnumu


PIŠE Ivo Glavaš
19.12.2015, 11:13h

Prošlo je više od desetljeća od početka iskopavanja amfiteatra u nekadašnjem rimskom vojnom logoru u Burnumu u Ivoševcima sjeverno od Kistanja. Iskopavanje se odvija pod vodstvom doajena naše antičke arheologije akademika Nenada Cambija. Pisac ove kolumne sudjelovao je od 2010. godine u arheološkom istraživanju u Burnumu upravo kraj amfiteatra, a kao nadležni konzervator redovito obilazim lokalitet.

 

O istraživanju u Burnumu gotovo sve je javno poznato, a iza nas je i polemika koju su pokrenuli neki – nazovimo ih samo uvjetno konzervatorskim i arheološkim stručnim krugovima – oko toga postoji li amfiteatar u Burnumu.

U cijeloj priči pomalo smo zaboravili dvije osobe koje su nam još u 19. stoljeću na neki način ukazivale na postojanje amfiteatra u Burnumu. Konjički kapetan Stjepan Petković iz Knina, koji je bio u službi u francuskoj vojsci, precrtao je i umnožio negdje krajem 18. ili početkom 19. stoljeća kartu područja rimskog logora u Burnumu. Karta je nastala nešto ranije čim je Austrija zagospodarila Dalmacijom. Na crtežu se vidi središte logora, veliki pravokutni objekt kampusa koji se iskopava posljednjih godina i elipsasta građevina amfiteatra. Crtež, na kojem su prikazani i nadgrobni spomenici rimskih vojnika iz Burnumu, nalazi se u zbirci plemićke obitelji Borelli kojoj je Venecija nakon tjeranja Osmanlija dala u posjed područje Vrane. U međuvremenu su neki od nadgrobnih spomenika s Petkovićevog crteža pronađeni pa se više ne sumnja u njihovu autentičnost. Osim po precrtanom crteža Burnuma, Petković je poznat i po još dva važna natpisa iz doba rimske vladavine koja je navodno vidio i prepisao, a u međuvremenu im se gubi svaki trag. Prvi natpis spominje Stridon rodno mjesto sv. Jeronima u rimskoj provinciji Dalmaciji, a drugi govori o tome kako je prvi rimski car August (tada još poznat kao Oktavijan) vratio pod rimsku vlast narod iz mjesta Ninije što se identificira s Kninom. Ti natpisi su znanstveno osporavani, posebno onaj koji spominje Niniju (Knin).

Amfiteatar u Burnumu nakon početnih faza iskopavanja

Pola stoljeća nakon Petkovića, naš poznati arheolog i povjesničar don Šime Ljubić objavio je 1860, godine u Beču djelo pod nazivom ˝Arheološke studije Dalmacije˝ u kojem je donio osvrt na najvažnija arheološka nalazišta. U poglavlju o Burnumu opisuje poziciju i ostatke amfiteatra na lokaciji koju narod zove Kraljevska zvirad ili Karlovac. Ljubić donosi dimenzije i oblik te navodi četiri ulaza u amfiteatar. Naziv Karlovac sačuvao se do danas, a naziv Kraljevska zvirad u međuvremenu se izgubio, a toliko govori o svijesti lokalnih ljudi o postojanju amfiteatra u Burnumu. Netko je prije Šime Ljubića, možda upravo Stjepan Petković ili nepoznati autor crteža Burnuma kojeg je Petković precrtao, kazao lokalnom stanovništvu da je na tom mjestu u doba Rimljana bio amfiteatar.

 

Burnum na crtežu Stjepana Petkovića (1 – amfiteatar, 2 – kampus, 3 – središte logora)

Nakon što je u prvoj polovini 19. stoljeća austrijska uprava počela prve sustavne katastarske izmjere u Dalmaciji tradicionalni nazivi mjesta prešli su na službene karte i od velike su pomoći kod arheoloških istraživanja. Sigurno je i laiku jasno da se na lokaciji pod nazivom Crkvina skriva arheološko nalazište. Mjesto gdje se nalazi centar logora u Burnumu s ostacima lukova zgrade zapovjedništva mještani zovu Šuplja crkva. Usmena predaja također nam pruža obilje informacija. Tako je primjerice Put crne kraljice u Bosni i Hercegovini dobra indikacija da se na tom mjestu nalaze ostaci rimske ceste. Priča o borbama ljudi i zvijeri, koju je netko početkom 19. stoljeća ispričao stanovnicima Ivoševaca, njihova mašta pretvorila je u naziv Kraljevska zvirad.  

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK