SADA ČITATE
Mandalina je bila ključna za obranu Šibenika (tamo su čuvali 'srednjovjekovnu naftu')
          OBJAVA: 18.06.2016, 09:24h   •   IZMJENA: 18.06.2016, 09:31h   komentara   •     ISPIŠI

Zaboravljeni (ne samo) Šibenik

Mandalina je bila ključna za obranu Šibenika (tamo su čuvali 'srednjovjekovnu naftu')


  ŠibenikIN Mandalina je bila ključna za obranu Šibenika (tamo su čuvali 'srednjovjekovnu naftu')
PIŠE Ivo Glavaš
18.06.2016, 09:24h

Za osvajača koji je u srednjem vijeku s morske strane pokušavao zagospodariti Šibenikom postojala su dva ključa: Velika i mala kula koje su od 1381. godine čuvale lanac na ulazu u kanal sv. Ante i poluotok Mandalina, koji je ime dobio po crkvi sv. Magdalene što se tu nalazila vjerojatno od ranog srednjeg vijeka, piše konzervator Ivo Glavaš u uvodu današnje kolumne o zaboravljenom Šibeniku.

 

O nekadašnjem značaju Mandaline danas teško možete prosuditi na temelju njenog pomalo zapuštenog izgleda usnule gradske četvrti, koja čeka bolje dane nakon što je poslije više od stoljeća potpuno demilitarizirana. Tek u zadnje vrijeme nakon izgradnje marine i prekrasnog hotela D-resort Dogus grupe tom prostoru, kojem je najvažniji kulturni spomenik obrambeni bedem u središtu mjesta i poluotoka, kao da je udahnut novi život.

Veneciju na jačanje fortifikacija teritorija dalmatinskih komuna tjeraju razorni pljačkaški upadi Osmanlija, osobito nakon pada Bosne 1463. godine. Nakon jakog osmanskog napada na prostor Šibenika 1468. godine, prvi bedem koji Venecija gradi u Šibeniku upravo je bedem u Mandalini koji je sagrađen 70-ih godina 15. stoljeća. Više od dvadeset godina kasnije, 1497. godine Venecija s 1000 dukata financira gradnju pet puta dužeg bedema kojim je pregrađen poluotok Oštrica kod Grebaštice. Taj bedem je sačuvaniji i javnosti puno poznatiji, pomalo zahvaljujući i činjenici da se može lako vidjeti s Jadranske magistrale. Oba bedema vide se na najstarijim kartografskim prikazima šibenskog teritorija. Zid na Oštrici imao je funkciju zaštite lokalnog stanovništva, ali zid u Mandalini, osim zaštite stanovništva i obrane vitalne točke, imao je i funkciju zaštite skladišta soli koje je u srednjem vijeku bilo važno kao nafta danas.

Obrambeni bedem, od kojeg su ostala samo ulazna vrata i sjeveroistočni zid s kruništem, lako je uočiti u središtu Mandaline. Na bedem su se dijelom naslanjale kuće tako da je jugozapadni dio bedema zapravo zid obiteljske kuće što nam daje približnu dužinu bedema od oko 60 metara. Široka ulazna vrata štitile su najvjerojatnije dvije tzv. berteske od kojih su ostale samo četiri kamene konzole koje vire iz zida iznad vrata. Berteska je plitka pravokutna obrambena građevina koja izlazi iz ravnine zida, a pri dnu između konzola je posve otvorena kako bi branitelji mogli gađati neprijatelja kamenjem i različitim tekućinama. Berteske su se obično postavljale na dijelovima obrambenog bedema koji su bili osobito izloženi neprijatelju kao što su ulazna vrata.

Karta Šibenika mlečanina Camocija iz 1571. (u krugu bedemi u Mandalini i Oštrici)

Za razliku od bedema na poluotoku Oštrica, bedem u Mandalini je prilično loše građen, a nije posve jasno kako su se branitelji u kruništu štitili od napada neprijatelja jer nema tragova postojanja zaštitnih drvenih poklopaca. Zbog nekvalitetne gradnje, bedem je mogao pružiti samo najnužniju zaštitu, a bilo koji veći top smjesta bi ga srušio. Mletačke vlasti u Šibeniku radi osjetljivog položaja Mandaline, stalno su se bavile mišlju da tu umjesto slabog zida sagrade jaku tvrđavu, ali do toga nikad nije došlo. Kad su početkom druge polovine 17. stoljeća na istočnim bedemima Šibenika sagrađeni golemi bastioni sv. Katarine i bastion Bernardi, nije bilo više potrebe za ojačavanjem i modernizacijom fortifikacija u Mandalini. Sudbina obrambenog bedema u Mandalini, koji je jedna je od rijetkih preostalih sačuvanih utvrda što su u samom početku štitile šibenski teritorij od upada Osmanlija, pokazuje nam kako ne znamo dovoljno cijeniti izvorne povijesne vrijednosti.

Za to vrijeme turistički promoviramo proizvoljne rekonstrukcije poput bedema na ulazu u stari dio Primoštena čiji pravi izgled poznajemo samo s loših starih fotografija. Mandalina je danas mjesto preobrazbe, ali i otvorenih pitanja: jedini smo dalmatinski grad koji ne zna preciznu lokaciju povijesnog lazareta što se nalazio na vrhu mandalinskog poluotoka, a da i ne govorimo o tome da nismo vrednovali vojnu arhitekturu koja je u Mandalini sustavno građena pred kraj Austrougarske kad taj prostor ponovno postaje vojno značajan. Međutim, to je tema za neku drugu kolumnu.

Bedem u Mandalini (u krugu pozicija i ostatak tzv. berteski)

 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK