OBJAVA: 05.12.2020, 09:10h   •   IZMJENA: 05.12.2020, 09:13h   komentara   •     ISPIŠI

Zaboravljeni Šibenik

Misteriozni likovi na šibenskoj katedrali sv. Jakova: Gdje li su nestali?


  Arhiva/ ŠibenikIN Misteriozni likovi na šibenskoj katedrali sv. Jakova: Gdje li su nestali?
PIŠE Ivo Glavaš
05.12.2020, 09:10h

Na sjevernom portalu katedrale sv. Jakova na jednom stupiću, dugo su se nalazili likovi talijanskih političara i državnika iz 19. stoljeća Giuseppe Garibaldija, Giusepe Mazzinija i kralja Vittorija Emanuelea II. ´Naime, prilikom zamjene jednog dotrajalog ukrasnog stupića na sjevernom takozvanom lavljem portalu katedrale 1920. godine, nepoznati je restaurator isklesao lica Garibaldija i Viktora Emanuela II.´, napisao je Predrag Marković vrsni poznavatelj katedrale sv. Jakova u jedinoj suvremenoj knjizi o katedrali sv. Jakova. Međutim, to nije točno.

 

 

 

Ti su likovi na stupiću isklesani puno, puno ranije sredinom 19. stoljeća u doba austrijske uprave u Dalmaciji. I nisu na stupiću bili samo Garibaldi i talijanski kralj Vittorio Emanuele II., nego i čuveni talijanski revolucionar Giuseppe Mazzini. Četvrti mladenački portret čovjeka bez brade i brkova na samom dnu stupića mogao bi biti lik Alessandra Manzonija, velikog talijanskog književnika. Svi su oni bili protagonisti talijanskog preporoda koji je rezultirao ujedinjenjem Italije 1871. godine i stvaranjem moderne talijanske države. Njihovi likovi bili su na sjevernom portalu katedrale sv. Jakova, ali se više tamo ne nalaze. 

Naime, misterij nije samo kako su na stupić došli, nego je misterij i kako su nestali. A nestali su najvjerojatnije kad je taj isti stupić zamijenjen odmah iza Drugog svjetskog rata. Tada je arhitekt Harold Bilinić vodio obnovu porušenih spomenika Šibenika. Potpuno nam je nepoznato koga predstavljaju likovi koje je, možda baš u Bilinićevo vrijeme u Šibeniku, postavio nepoznati kipar na zamijenjeni stupić na sjevernom portalu katedrale.

Već nakon dovršetka 1536. godine katedrala sv. Jakova počela se popravljati, a ozbiljne i sveobuhvatne intervencije vršene su od sredine 19. stoljeća u doba austrijske uprave u Dalmaciji. Toliko su opsežni bili ti radovi da je katedrala 1860. godine ponovno posvećena. Jedan od glavnih sudionika te obnove bio je Giacomo Pasini koji je studirao na umjetničkoj akademiji u Veneciji. 

Giacomo Pasini bio je zadužen za obnovu dekoracija i skulpture na katedrali, a u Šibenik je došao s trojicom sinova koji su mu pomagali. U to vrijeme bilo je posve normalno da se tijekom obnove dijelovi spomenika doslovno zamijene. I to se radilo bez obzira je li pojedini dio bio teže oštećen, ili se radilo tek o neznatnim oštećenjima. Nije postojala služba zaštite spomenika kao što je to danas, a u Europi su se vodile žestoke rasprave kako uopće treba obnavljati spomenike. Stoga, nije ništa čudno da je gotovo polovica sjevernog portala katedrale sv. Jakova zamijenjena u periodu austrijske obnove, sredinom i početkom druge polovine 19. stoljeća. Čudno je što mi ni dan danas ne znamo točno što je sve Austrija zamijenila, niti smo ikad detaljno popisali sve austrijske promjene na katedrali.

Najvjerojatnije tijekom obnove dekoracije katedrale koju je vodio Giacomo Pasini iza 1850. godine, promijenjen je spomenuti stupić na desnoj strani sjevernog portala i umjesto njega postavljen novi s portretima Garibaldija, Mazzinija, talijanskog kralja Vittorija Emenuelea II. i književnika Manzonija. Oni su bili glavni akteri talijanskog narodnog preporoda sredinom 19. stoljeća. U to vrijeme u sjevernoj Italiji, posebno Lombardiji i Venetu, vodile su se teške borbe između talijanskih vojnih snaga i vojske Austrijskog Carstva. Kako je Austrija tada držala Hrvatsku i Dalmaciju, bilo je prava protudržavna djelatnost na šibensku katedralu staviti dokazane neprijatelje Austrije Garibaldija, Mazzinija i kralja Vittorija Emanuelea. Ne samo to, nego izgleda da ni na jednoj drugoj crkvi s obje strane Jadrana nije zabilježeno ništa slično. Tim više jer ni Garibaldi ni Mazzini nisu bili baš religiozni ljudi. Predstavljali su tipične revolucionare 19. stoljeća, s izrazitim protukatoličkim stavovima bliskim masonima.

Kako sam shvatio da su Garibaldi, Mazzini, talijanski kralj i možda književnik Manzoni postavljeni na katedralu baš sredinom 19. stoljeća, a ne kasnije tijekom prve talijanske okupacije Dalmacije 1920. godine, što naizgled djeluje logičnije? Vidio sam ih na fotografijama katedrale sv. Jakova koje je 1910. godine izradio hrvatski arhitekt i konzervator Ćiril Iveković. Nakon toga sam pogledao skicu sjevernog portala katedrale i promjena na njemu što ju je 1914. godine nacrtao austrijski povjesničar umjetnosti Hans Folnesics, i sve mi je postalo jasno. 

Hans Folnesics bio je nadareni znanstvenik, koji se osobito bavio šibenskom katedralom, ali je nažalost preminuo već u dobi od 36 godina. Hans Folnesics imao je dobro oko, znanje i iskustvo prekaljenog povjesničara umjetnosti. Poznavanje katedrale postavio je na prave temelje i odmah raskrstio sa znanstvenim glupostima da je katedrala jedinstvena umjetnička zamisao Jurja Dalmatinca. Jasno je razdvojio djelovanje različitih umjetnika koji su na njoj radili, pogotovo Jurja Dalmatinca i Nikole Firentinca. Neobično je da i danas kod nekih naših znanstvenika prevladavaju potpuno neznanstvene ideje o nepostojećoj jedinstvenoj umjetničkoj zamisli katedrale od strane Jurja Dalmatinca i nekom nepostojećem gotičko-renesansnom stilu. Neki naši znanstvenici kao da žive na drugoj planeti i uopće ne prate ne samo suvremenu, nego i stariju znanstvenu literaturu.

Ponekad kad razmišljam o našoj katedrali sv. Jakova, pomislim koliko je o njoj teksta, a najčešće različitih hvalospjeva, napisano na hrvatskom jeziku. Ali ako želim o katedrali sv. Jakova zaista nešto ozbiljno napisati, pa makar to bila i ova kolumna, takve tekstove niti ne pogledam jer se u njima ne nalazi ništa osim ispodprosječnog pjesništva. Ni po čemu se ne razlikuje ni tekst kojim je katedrala upisana na UNESCO-ov svjetski popis zaštićene kulturne baštine. On je kulminacija fiks-ideje o Jurju Dalmatincu kao autoru izmišljenog gotičko-renesansnog stila.  

A kao i sve fiks-ideje, osuđena je na dugotrajno obožavanje. 


Slika 1. Talijanski uglednici na stupiću katedrale (1-Vittorio Emanuele, 2-Garibaldi, 3-Mazzini, 4-Manzoni)
Slika 2. Današnji stupić na istom mjestu na sjevernom portalu katedrale

 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK