SADA ČITATE
Nepoznati Glavaš grad podno Dinare: Što je kolumnist bez svoga grada?
          OBJAVA: 07.05.2016, 09:30h   •   IZMJENA: 07.05.2016, 09:46h   komentara   •     ISPIŠI

Zaboravljeni (ne samo) Šibenik

Nepoznati Glavaš grad podno Dinare: Što je kolumnist bez svoga grada?


  ŠibenikIN/Arhiva Nepoznati Glavaš grad podno Dinare: Što je kolumnist bez svoga grada?
PIŠE Ivo Glavaš
07.05.2016, 09:30h

U našem gradu i županiji nalaze se brojni, važni spomenici fortifikacijskog graditeljstva o kojima se u medijima do sada puno pisalo i za koje bi se, bez pretjerivanja, moglo kazati da ih Šibenčani dobro poznaju, piše u uvodu nove kolumne Ivo Glavaš, šibenski konzervator. Postoje, međutim, neke utvrde koje su sačuvane više-manje samo kao arheološke ruševine. Većinom su smještene u okvirima Nacionalnog parka Krka, a u srednjem i ranom novom vijeku štitile su vitalne točke i prijelaze preko rijeka Krke i Čikole.

 

Potpuno izvan tih tokova, sačuvana u prilično dobrom stanju, usamljena je tvrđava poznata po novovjekovnom nazivu Glavaš grad. Tvrđava Glavaš sagrađena je na stijeni koja dominira iznad Pekasove drage na padini Dinare što se spušta prema dolini oko izvora rijeke Cetine. Može joj se prići jedino iz pravca istoka položenim terenom. Neki  dijelovi tvrđave su, osim obrambenih zidova, branjeni i nepristupačnim terenom, posebno sa zapada gdje se teren naglo obrušava u klanac Pekasove drage. Danas se tvrđavi prilazi iz sela Glavaš udaljenog tristotinjak metara. Prilaz je označen kao planinarska staza kojom se možete uspeti do vrha Dinare. 

Pogled s istoka na bedeme Glavaš grada

Tvrđava Glavaš je današnji naziv dobila tek u 17. stoljeću očekivano po selu Glavaš u Općini Kijevo iznad kojeg se nalazi što nema nikakve veze s autorom ove kolumne. Štitila je sa sjevera prostor izvora rijeke Cetine i prilaze preko najviših vrhova Dinare i Uništa iz smjera Livanjskog i Glamočkog polja u Bosni i Hercegovini. Pravac se koristio od prapovijesti za potrebe lokalnog stočarstva i ispaše u planini, ali još nije posve jasno je li neki važni rimski putni pravac, ostaci kojeg se vide na terenu, išao tom trasom u prostor Livanjskog polja. Mjesto na kojem je tvrđava postavljena sugerira da je to točka s koje je najlakše kontrolirati eventualni prodor neprijatelja iza Dinare u današnjoj Bosni i Hercegovini. Na mjestu tvrđave već u prapovijesti je za kontrolu te važne točke postojala  gradina što su potvrdili i sitni nalazi tijekom istraživanja u tvrđavi.

Povijesni podaci o tvrđavi Glavaš prije svega otkrivaju njeno nekadašnje ime: na glasovitoj karti Matea Pagana iz prve polovine 16. stoljeća ona se naziva Dinarić. Već tada je drže Osmanlije. Tvrđava Glavaš (Dinarić) krajem srednjeg vijeka (u 14. ili 15. stoljeću) u vlasništvu je hrvatskih plemićih klanova Čubranovića, Mišljenovića i Berislavića i nema povijesnih niti arheoloških dokaza da je sagrađena prije tog vremena. Pronađenu srednjovjekovnu keramiku i metal moguće je datirati tek od 15. stoljeća. Osmanlije osvajaju tvrđavu Glavaš po svoj prilici početkom 16. stoljeća i drže je bez prestanka do početka 18. stoljeća od kada je napuštena i počinje njeno propadanje.

Glavaš grad i planina Dinara u pozadini

Nažalost, osim rijetkim planinarima i konzervatorima poput mene kojima to spada u opis radnog mjesta, tvrđava Glavaš je stanovnicima naše županije posve nepoznata. Turisti koji u velikom broju godišnje posjećuju Šibenik i ostale gradove u priobalju, ničim nisu upućeni posjetiti mjesta kao što je Glavaš grad s kojeg puca nezaboravan pogled na prekrasni prostor izvora rijeke Cetine sa starohrvatskom, predromaničkom crkvom sv. Spasa. Kao da turizam prestaje koji kilometar sjevernije od povijesne jezgre Šibenika i da nije područja Nacionalnog parka Krka, koje se duboko urezalo u unutrašnjost županije, teško da bismo u skoroj budućnosti mogli očekivati bilo kakav turizam u zaleđu.

Kao tipično gradsko dijete svaki put kad konzervatorskim poslom idem u našu Zagoru, ostajem zadivljen ljepotom prirode i količinom javnosti uglavnom malo poznate kulturne baštine. Za početak veliki bi uspjeh bio organizacija jednodnevnih školskih izleta s ciljem upoznavanja kulturno-povijesnog bogatstva toga kraja.

Karta Matea Pagana iz prve polovine 16. st. na kojoj se vidi Dinarić (Glavaš grad)

 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK