OBJAVA: 29.08.2020, 09:55h   •   IZMJENA: 29.08.2020, 09:55h   komentara   •     ISPIŠI

Zaboravljeni Šibenik

Opće je mišljenje da je o Šibeniku sve poznato. Je li baš tako?


  Ilustracija/ ŠibenikIN Opće je mišljenje da je o Šibeniku sve poznato. Je li baš tako?
PIŠE Ivo Glavaš
29.08.2020, 09:55h

Kad postavite neko pitanje iz povijesti Šibenika nekome iz šibenskih kulturnih krugova, uglavnom ćete dobiti odgovor da je to sve poznato i odavno napisano. Pozvat će vam se pritom na niz, izvan Šibenika prilično nepoznatih, autora i njihovih opsežnih knjiga o Šibeniku i događajima iz šibenske povijesti. Previše često se i pisac ove kolumne nalazio u situaciji da sluša izjave tipa: 'Što on to piše? Pa to je sve poznato.'

 

 

 

Međutim, stvarnost je potpuno drugačija. Iako Šibenik ima jednu od najočuvanijih povijesnih jezgri na istočnoj obali Jadrana, znanstveno ozbiljnih knjiga o šibenskoj povijesti i kulturi jako je malo. Na što mislim kad kažem znanstveno ozbiljna knjiga? To je knjiga koja je prošla provjeru tj. recenziju najmanje dva priznata znanstvenika, koji su o knjizi iznijeli primjedbe i nakon objave stali iza njene kvalitete. Ne samo da nema knjiga, nego se i vrlo mali broj hrvatskih znanstvenih projekata odnosi na kulturu i povijest Šibenika. Posljednji veliki znanstveni projekt koji se odnosio na šibensku graditeljsku baštinu počeo je još krajem socijalističke Hrvatske, sada već davne 1985. godine. Bio je to projekt Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba koji je uvijek imao vrsne znanstvenike, a danas ih ima zaposlenih preko dvadeset. Iz tog kruga tada već afirmiranih znanstvenika i diplomaca povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, izašle su dvije doktorske disertacije koje su do danas najvažnije knjige o Šibeniku nakon Drugog svjetskog rata. Prva je doktorska disertacija Danka Zelića pod naslovom 'Postanak i urbani razvoj Šibenika u srednjem vijeku', obranjena na Filozofskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu još u prošlom stoljeću 1999. godine. Zelićeva disertacija je jedina prava sinteza o kulturnoj povijesti Šibenika uopće. Danko Zelić je autor koji Šibenik na pravi način smješta u kulturno okružje Mediterana uspoređujući povijesne i kulturne fenomene s obje obale Jadrana. Kad mene netko pita o povijesti i kulturi Šibenika, obično ga najprije uputim na Zelićevu disertaciju.

Druga važna knjiga o Šibeniku je doktorska disertacija Jagode Marković pod naslovom 'Urbanistička transformacija Šibenika od 1860. do 1918. godine, obranjena iste 1999. godine također na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Deset godina kasnije kolegica Marković disertaciju je pretvorila u knjigu pod naslovom 'Šibenik u doba modernizacije' u zajedničkom izdanju Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba i naše Gradske knjižnice 'Juraj Šižgorić'. Knjiga Jagode Marković opisuje trenutak kad Šibenik izlazi iz srednjovjekovnih prostornih okvira za vrijeme austrijske vladavine. Grade se nove javne i privatne zgrade, ulice, kvartovi i perivoj što je sve u skladu s tadašnjim europskim shvaćanjima. Jednako kao i kolega Zelić, Jagoda Marković smjestila je modernizaciju Šibenika u kontekst modernizacije ostalih europskih gradova, posebice onih u Austro-Ugarskoj Mobarhiji.

I to je otprilike sve što u suvremeno doba imamo od knjiga koje sintetiziraju kulturu i povijest našeg grada.

Nešto je bolja situacija kad govorimo o znanstvenim radovima koji se odnose na Šibenik i njegovu kulturnu baštinu. U posljednje vrijeme objavljen je veći broj radova na neku od tema iz šibenske kulturne povijesti. Posebno su dobro obrađene tvrđave i bedemi Šibenika koji su sada, zahvaljujući i znanstvenim naporima Vašeg kolumniste, dospjeli u centar interesa međunarodne znanstvene zajednice. Obrambeni sustav Šibenika nedavno je prezentiran na više međunarodnih znanstvenih kongresa, a do prije nekoliko godina znanstvenicima izvan Hrvatske bio je gotovo nepoznat. Međunarodni znanstveni skupovi, osim prezentacije naše kulturne baštine, služe i za skupljanje novih saznanja od priznatih svjetskih i evropskih stručnjaka. Tako su se na međunarodnom znanstvenom kongresu pod nazivom 'Kasne mletačke utvrde', održanom prošle godine u Splitu i Šibeniku, okupili neki od najjačih svjetskih znanstvenika koji se bave venecijanskim tvrďavama iz Italije, Francuske, Njemačke, Grčke. Bio je pravi izazov, ali i užitak, u takvoj konkurenciji prezentirati našu baštinu. Većina sudionika kongresa nije nikad bila u Šibeniku, tako da im je studijski izlet u Šibenik drugog dana kongresa poslužio da se bolje upoznaju sa Šibenikom, njegovom poviješću i kulturom.

Čemu onda služi ona gomila knjiga o Šibeniku s početka kolumne?

Izgleda samo za zbunjivanje studenata koji pišu seminarske i diplomske radove o Šibeniku. A ako me studenti upitaju o relevantnoj literaturi za povijest i kulturu Šibenika, obično se iznenade kad im ponudim radove naših vodećih znanstvenika za koje nisu uopće znali da su pisali o Šibeniku. Ali zato oni meni uzvrate onom istom gomilom knjiga o gradu Šibeniku posve anonimnih autora s početka kolumne. I što da im kažem osim da se našalim: 'Ne uzbuđujte se. To što ste naveli je znanstveno nebitna literatura i na nju uopće ne obraćajte pažnju. Vi ste studenti hrvatskih sveučilišta, a za sve ostalo postoje veleučilišta.'

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK