OBJAVA: 10.10.2020, 09:05h   •   IZMJENA: 10.10.2020, 09:05h   komentara   •     ISPIŠI

Zaboravljeni (ne samo) Šibenik

Otkrivamo gdje je bila rezidencija mletačkog upravitelja u Drnišu


PIŠE Ivo Glavaš
10.10.2020, 09:05h

Nije puno toga poznato o Drnišu u doba osmanske vladavine. Ništa bolja situacija nije ni s poznavanjem Drniša nakon što ga krajem 17. stoljeća osvaja Venecija. Znamo tek osnovne povijesne podatke i položaj glavnih objekata u gradu, a do danas je ostalo nepoznato gdje je bila najvažnija zgrada u Drnišu 17. i 18. stoljeća - rezidencija mletačkog upravitelja. Iako nam se sve vrijeme nalazila baš tu, 'pred nosom'.

 

 

 

Bez svake sumnje, zgrada mletačkog upravitelja Drniša je kompleks današnjih zgrada Gradske uprave Grada Drniša, Katastra, Zemljišno-knjižnog odjela Općinskog suda i Srednje škole 'Ivana Meštrovića'. Zapravo je to sve što je preostalo od golemog sklopa rezidencije mletačkog upravitelja Drniša koja se prostirala na gotovo tri tisuće kvadratnih metara. Osim tih zgrada, nekadašnja zgrada mletačkog upravitelja obuhvaćala je i veći dio današnje drniške Poljane, sve do ruba Gradske kavane. Možemo opravdano pretpostaviti da je tu zgradu dao sagraditi poznati šibenski plemić i vojni zapovjednik Urban Fenzi, kojeg je mletački Senat zadužio za obranu novoosvojenog Drniša od Osmanlija.

Rezidencija mletačkog upravitelja Drniša bila je dobro utvrđena i na svojim rubovima imala je visoke obrambene kule. Sve se to lijepo vidi na najstarijoj austrijskoj katastarskoj karti Drniša iz 1828. godine. A još bolje se vidi na prikazu Drniša koji je, nakon odlaska Osmanlija 1683. godine, najvjerojatnije izradio njemački kartograf u službi Venecije Giuseppe Juster. Nakon mira s Osmanlijama sklopljenog u Srijemskim Karlovcima 26. siječnja 1699. godine, Juster je izradio karte područja koje je Venecija preotela Osmanlijama, među kojima se nalazio i Drniš. Karte se čuvaju u muzeju Correr u Veneciji. Podno tvrđave Gradine u Drnišu, Juster je nacrtao veliki utvrđeni objekt pod nazivom 'Casa del Governatore' ili u doslovnom prijevodu - kuća upravitelja. Na rubovima tog objekta Juster crta velike kule, baš onakve kakve se vide na najstarijoj austrijskoj katastarskoj karti Drniša, što potvrđuje pretpostavku da je upravo taj objekt zgrada mletačkog upravitelja u Drnišu. Poslije tvrđave Gradine, zgrada mletačkog upravitelja najveći je objekt na Justerovom crtežu Drniša, svakako najznačajniji u upravnom i vojnom smislu. 

Giuseppe Juster - rezidencija mletačkog upravitelja Drniša

Za tako važan objekt, u još nemirno vrijeme kraja 17., početka i prve polovine 18. stoljeća, itekako je imalo smisla da bude jako utvrđen. Pogotovo stoga jer zbog svoje veličine zgrada mletačkog upravitelja Drniša nije mogla biti smještena na drniškoj tvrđavi, kao što je to bio slučaj u Klisu. Na taj način bila je na udaru neprijatelja pa je morala biti jako utvrđena. Rezidencija mletačkog upravitelja Drniša i u kasnijim vremenima bila je prostor u koji su smještane sve upravne i sudske institucije u Drnišu. Doživjela je razne pregradnje i rušenja tako da danas vidimo samo njeno zapadno krilo. Na istočnom dijelu zgrade formirana je drniška Poljana ispod koje su ostaci upraviteljeve zgrade. Jedna od kula trebala bi biti otprilike na rubu Gradske kavane u Drnišu. 

Rezidencija nekadašnjeg mletačkog upravitelja Drniša građena je i utvrđena upravo onako kako je to Venecija radila sa svim svojim javnim objektima. Na sličan način je utvrđen i danas postojeći mletački lazaret u Meljinama kod Herceg Novog, sagrađen 1732. godine. Sve su to arhitektonski oblici uglavnom ujednačeni, lako prepoznatljivi i tako karakteristični za mletačku vladavinu na našoj obali Jadrana. Samo što se poviješću naše Zagore danas bavi relativno mali broj znanstvenika. Još manji broj znanstvenika bavi se materijalnim ostacima mletačke i austrijske vojne i civilne uprave u dubini Dalmacije. Kao da je sve prepušteno zaboravu, a povjesničari o tom razdoblju pišu samo kabinetske uratke. 

Iako sve to još i danas postoji na terenu. 

Tako su primjerice brojni objekti koji su bili sastavni dio nekadašnje vojne granice Venecije prema Osmanskom Carstvu, koja predstavlja današnju granicu Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, još uvijek su vidljivi na terenu. Mnogo je povijesnih radova napisano o mletačko-osmanskim i austrijsko-osmanskim sukobima, ali još niti jedan o materijalnim ostacima tih presudnih vojno-političkih događaja na terenu. 
Šteta jer to je povijest koja je važna za razumijevanje i mnogih kasnijih događaja. Pogotovo onih iz naše ne tako davne prošlosti.

Rezidencija mletačkog upravitelja na prvom austrijskom katastru Drniša

 

 

 

 

 

 
 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK