SADA ČITATE
Otok Žirje i njegove utvrde značajniji su nego što mislimo
          OBJAVA: 16.05.2020, 09:29h   •   IZMJENA: 16.05.2020, 09:29h   komentara   •     ISPIŠI

Kolumna Ive Glavaša

Otok Žirje i njegove utvrde značajniji su nego što mislimo


PIŠE Ivo Glavaš
16.05.2020, 09:29h

Otok Žirje bio je ključna točka šibenskog arhipelaga na plovnom putu duž istočne Jadranske obale.

 

 

 

Otok Žirje dio je jedne od najpoznatijih povijesnih epizoda na Mediteranu kad je u prvoj polovini 6. stoljeća bizantski car Justinijan iz Carigrada, današnjeg Istanbula, pokušao obnoviti Rimsko Carstvo.

Na putu su mu stajala dva barbarska germanska naroda, Vandali u Africi i Istočni Goti u Dalmaciji i Italiji. Nakon što je 534. godine poslije Krista srušio kraljevstvo Vandala u Africi, Justinijan je 537. godine istjerao Istočne Gote iz Dalmacije. Justinijanova vojska u Africi i Dalmaciji odmah pristupa gradnji sustava utvrda za obranu stečenog teritorija. Tako Bizantinci, prema povijesnim izvorima, u Africi grade 150 utvrda. Iako ih je dosad poznato dvadesetak, sigurno ih nije manje bilo ni u Dalmaciji, dok na otoku Žirju postoje čak dvije utvrde – Gradina i Gustirna. Bizant slične utvrde gradi i obnavlja posvuda po Carstvu, od čega samo u balkansko-podunavskom području obnavlja i gradi gotovo 400 utvrda.

Otok Žirje bio je ključna točka šibenskog arhipelaga na plovnom putu duž istočne Jadranske obale. Bez obzira na vremenske uvjete, bilo da se plovi po buri ili po jugu, otok Žirje niste mogli izbjeći. Stoga su na takvom ključnom mjestu Bizantinci i sagradili utvrde na Gradini i na Gustirni. Utvrda Gradina nalazi se odmah iznad uvale Vela Stupica na Žirju i savršeno kontrolira otvoreno more ispred otoka, a utvrda Gustirna iznad uvale Mala Stupica i kontrolira unutrašnji plovni put između otoka šibenskog arhipelaga. Utvrda Gradina ima površinu od 3.000 metara kvadratnih i po veličini je standardna bizantska utvrda. Samo najveće bizantske utvrde imaju površinu veću od hektara. U utvrdu veličine one u Gradini moglo se smjestiti do 200 vojnika, mada nije vjerojatno da je u Gradini ikad boravio toliki broj vojnika. I utvrda Gradina i utvrda Gustirna imaju dva prstena obrambenih bedema, od kojih je onaj vanjski građen tehnikom slaganja kamenih blokova 'u suho'. Utvrda Gustirna izgleda nije bila dovršena, a pitanje je je li u njoj ikad bila smještena bizantska vojna posada.

Utvrda Gradina

Međutim, glede podataka o obje utvrde na otoku Žirju moramo biti jako oprezni. Naime, sve što o njima znamo dolazi od naših lokalnih, šibenskih arheologa koji u trenutku istraživanja, pa ni kasnije, nisu ni približno u vidu imali globalnu sliku bizantskih vojnih utvrđenja po različitim krajevima Carstva. Tako je precizna i sveobuhvatna istraživanja za bizantska utvrđenja u Africi još pradavne 1896. godine objavio glasoviti Francuz Charles Diehl, jedan od najvećih poznavatelja povijesti, kulture i arheologije Bizanta uopće. Toliko je zadužio Grke da su u Solunu jednu ulicu nazvali po njemu.

Kod nas je prvi o sustavu bizantskih utvrda u svom kapitalnom djelu 'Antički grad na istočnom Jadranu' 1976. godine pisao pokojni akademik Mate Suić, sigurno jedan od najvećih poznavatelja antike u hrvatskoj povijesti. On je naravno poznavao rad Charlesa Diehla, i ostalih svjetskih znanstvenika koji su pisali o toj temi, prvi upozorio na sustav bizantskih utvrda u Dalmaciji, pobrojio ih i objasnio njihovu funkciju. Nakon toga pomalo kreću istraživanja pojedinih utvrda pa tako i naš istaknuti šibenski arheolog pokojni Zlatko Gunjača iskopava Gradinu i Gustirnu na Žirju. Rezultate istraživanja cjelovito prezentira znanstvenoj javnosti 1986. godine, deset godina nakon pionirskog Suićevog teksta, ali o pioniru niti riječi. Kako je sam akademik Mate Suić, puno godina kasnije pred kraj života, duhovito napisao da je istraživač otoka Žirja bio toliko oduševljen svojim radom pa je zaboravio one prije sebe.

Tako je to oduvijek u hrvatskoj znanosti, svatko voli biti onaj koji je izmislio 'toplu vodu'. Šalu na stranu, utvrda u Gradini možda bi mogla biti još starija od 6. stoljeća poslije Krista. Naime, poznato je da su barem trećinu svih utvrda Bizantinci zapravo obnovili jer su one već postojale. Tako je teoretski moguće da je i utvrda u Gradini obnovljena i pojačana starija bizantska utvrda, što joj još više daje na važnosti. Sve to naravno ne mora biti točno, ali moramo biti svjesni da je metodologija istraživanja utvrda na Žirju bila daleko od suvremenih standarda koji se traže u arheološkim iskopavanjima. Standarda koji nisu bili nepoznati u vrijeme kad se prvi put kopalo na Žirju. 

Pogled s Gradine prema otvorenom moru

Ipak, možda jednog dana uspijemo još nešto više doznati o utvrdama na otoku Žirju. Možda postanu dio projekta cjelovitog istraživanja bizantskih utvrda na plovnom putu, ali i u zaleđu Dalmacije. O tom projektu snivao je još pokojni akademik Mate Suić. Sveučilišta u Zagrebu i Padovi krajem 2009. godine započela su zajednički projekt tzv. revizijskog istraživanja bizantske utvrde u Barbatu na otoku Rabu, koja je nešto veća od utvrde Gradina na Žirju. Na taj način se došlo do puno novih, dotad nepoznatih, spoznaja vezano uz utvrdu Barbat.

To je primjer kako treba istraživati naše najznačajnije lokalitete. Posebno one koji su važni dio jedne velike civilizacije kao što je to bilo Bizantsko Carstvo. Kod toga je potrebno veliko poznavanje sličnih primjera u Europi i posebice na Mediteranu jer Šibenik nije otok, kako neki misle. Naravno, u takvim istraživanjima svatko ima svoje mjesto, ali prvenstvo trebaju imati naši najistaknutiji znanstvenici. Jer samo tako znanost može ići naprijed.

Ima još jedan razlog zašto naše najvažnije lokalitete trebaju istraživati vodeći znanstvenici. Samo tako će biseri hrvatske kulture biti zabilježeni u vodećim međunarodnim znanstvenim časopisima i doći na kulturnu kartu Europe, gdje im je i mjesto.

Ovako ostaju još neko vrijeme u kulturnoj zavjetrini jer možda to tako nekima odgovara. A možda bi im i dalje uspijevalo da nije svemoći interneta.

 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK