OBJAVA: 21.11.2015, 12:01h   •   IZMJENA: 21.11.2015, 12:14h   komentara   •     ISPIŠI

Zaboravljeni Šibenik

Otpor Šibenčana templarima i njihova tvrđava u Šibeniku


PIŠE Ivo Glavaš
21.11.2015, 12:01h

Glasoviti kodeks pod nazivom Šibenski diplomatarij zbirka je prepisanih isprava koje se tiču politike, društva i gospodarstva šibenske srednjovjekovne komune od 1167. do 1494. godine. Kodeks je najvjerojatnije nastao početkom 18. stoljeća uslijed povećanog zanimanja za dokumente iz prošlosti dalmatinskih gradova.

 

Iako je najstariji prepisani dokument iz 1167. godine, na prvom mjestu u kodeksu je isprava kojom 1255. godine papa Aleksandar IV. nalaže zadarskom nadbiskupu da primora Šibenčane na pokornost vitezovima templarima kojima je hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. predao šibensku utvrdu u zamjenu za klišku tvrđavu. Meštar templara za Ugarsku i Slavoniju požalio se papi da su Šibenčani, ignorirajući kraljeve naloge 'obuzeti duhom pobune', templarsku tvrđavu zadržali i dijelom porušili. Očito se prepisivaču kodeksa učinilo da upravo ta isprava najbolje odražava karakter Šibenika i Šibenčana pa ju je stavio na prvo mjesto. Gdje je templarska utvrda koja se spominje u papinskoj ispravi?

Templarska tvrđava u Vrani

Većina povjesničara slaže se da je templarska tvrđava u Šibeniku zapravo tvrđava sv. Mihovila pa bismo po toj logici za kvalitetno utvrđivanje tog prostora mogli pohvaliti upravo vitezove templare koji su bili majstori izgradnje fortifikacija. Da bismo vidjeli kako izgledaju i koliko su snažne tipične templarske tvrđave, dovoljno se prošetati do Vrane kod Biograda. Vransku tvrđavu sagradili su i posjedovali vitezovi templari do ukinuća reda 1312. godine, ukupno oko 150 godina. Navodna slabost teorije o sv. Mihovilu kao templarskoj tvrđavi leži u činjenici da građani ne bi porušili tvrđavu o kojoj ovisi sigurnost grada Šibenika. Međutim, grad je sigurno u to vrijeme imao svoje bedeme i kule, a kašteli su u dalmatinskim gradovima uvijek bili strana tijela, bilo hrvatsko-ugarskih kraljeva bilo mlečana. Sami Šibenčani prilikom predaje Veneciji 1412. godine traže od nje da ne gradi novog kaštela, a da postojeći poruši kako ne bi bio prijetnja gradu.

Navodni ostaci templarske utvrde u Šibeniku – zid bivšeg samostana sv. Spasa

Neki povjesničari vide templarsku utvrdu u Šibeniku na mjestu nekadašnjeg benediktinskog samostana sv. Spasa koji je bio namijenjen plemkinjama. Samostan su ukinuli Francuzi, a austrijska vlast početkom 19. stoljeća dodijelila je kompleks samostana Srpskoj pravoslavnoj zajednici crkve Uspenja Bogomatere. Taj zatvoreni i zidom ograđeni kompleks prije benediktinki posjedovala je bratovština bičevalaca, a tek 1391. u njemu je potvrđena ženska benediktinska samostanska zajednica. Povijesni izvor s kraja 17. stoljeća spominje postojanje templarskih znakova u benediktinskoj crkvi i grob nekog viteza templara. Pokušalo se čak sjeverni zid kompleksa nekadašnjeg benediktinskog samostana sv. Spasa u današnjoj šibenskoj Ulici Starog kazališta proglasiti ostatkom obrambenog bedema templarske utvrde. Prije nekoliko godina konačno sam imao prilike makar kratkotrajno obići unutrašnjost tog prostora. Zid o kojem je riječ toliko je tanak po cijeloj visini da ni u kojem slučaju ne može biti riječi o obrambenom bedemu nego isključivo o visokom ogradnom zidu koji nije neuobičajen za redovničke zajednice. Pogledajmo zapadni ogradni zid samostana sv. Frane iza kojeg je samostanski vrt. Već se pomalo ponavljam, ali bez sustavnih, dokumentiranih i objavljenih arheoloških istraživanja, kojima smo posve nevjerojatno tek nedavno udarili temelje u gradu Šibeniku, nije moguće ništa preciznije kazati koji je uopće templarski posjed u srednjovjekovnom Šibeniku. Najranija povijest Šibenika tako se – u nedostatku materijalnih dokaza – još uvijek uglavnom tumači na temelju skupa indicija.

 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK