Kolumna dr. sc. Ive Glavaša

Po benediktincima su se zvala jedna gradska vrata u Šibeniku, a mi smo na njih potpuno zaboravili

Zaboravljeni Šibenik   |   Autor: Ivo Glavaš   |   08.04.2023 u 08:50

  Vrata Svetog Benedikta na crtežu šibenske obale iz 17. stoljeća
Uskrs je vrijeme da se prisjetimo nekih čimbenika u crkvenoj povijesti Šibenika koje smo zaboravili. A jedan od najvažnijih bili su bendiktinci iz samostana sv. Nikole u Kanalu sv. Ante i njihov predstojnik - opat.

Taj je samostan s crkvom srušen jer je na njegovom mjestu negdje oko sredine 16. stoljeća sagrađena tvrđava sv. Nikole. Pored toga, benediktinci su imali svoju crkvu i u Šibeniku, zatim svoju kuću u neposrednoj blizini katedrale sv. Jakova, ali što je još važnije po benediktincima su se zvala i jedna gradska vrata, vrata Svetog Benedikta.

Benediktinci temelj zapadne kulture, nestali iz sjećanja u Šibeniku

Benediktinci su jedan od najpoznatijih i - za povijest zapadne kulture i civilizacije - najvažniji crkveni red. Osnovao ih je Sveti Benedikt 529. godine poslije Krista u glasovitom samostanu Montecassino u Italiji. U vremenima ranog srednjeg vijeka bili su nositelji kulture i pismenosti. Do osnutka Šibenske biskupije 1298. godine opat benediktinskog samostana sv. Nikole bio je najviši crkveni dostojanstvenik u Šibeniku, koji je do tada bio pod trogirskim biskupom. U jednoj papinskoj ispravi iz 1266. godine tri najvažnija vjerska objekta u gradu Šibeniku bili su crkva sv. Jakova, crkva sv. Mihovila i benediktinski samostan sv. Nikole.

Samostan sv. Nikole u Kanalu sv. Ante nasuprot svjetioniku na Jadriji sagrađen je najvjerojatnije već u 11. stoljeću, premda prije 13. stoljeća nemamo pisanih svjedočanstava o njegovom postojanju. Budući da je samostan zbog gradnje tvrđave sv. Nikole potpuno porušen, o njegovom izgledu ne znamo ništa. Crkva benediktinaca u Šibeniku bila je crkva sv. Barbare. Ona je bila izvorno posvećena Svetom Benediktu. Nakon što je benediktinski opat dopustio bratovštinama sv. Nikole i sv. Barbare da se koriste crkvom, počela se nazivati imenima tih svetaca da bi do danas ostalo samo naziv crkva sv. Barbare. Na crkvi sv. Barbare stoji natpis o gradnji koji je 1447. godine postavila šibenska obitelj Mihetić, ali toj je crkvi sigurno prethodila starija benediktinska crkva čije ostatke tek trebamo iskopati.

Gradska vrata pod nazivom Bened govore sama za sebe

Međutim, manje je poznato da su benediktinci u gradu Šibeniku na ključnom mjestu kraj Velikog trga gdje su bile gradska Loža i katedrala, osim svoje crkve, imali rezidenciju i na obalnom bedemu svoja gradska vrata. Gradska vrata Svetog Benedikta u vlasništvu benediktinaca značila su da su oni imali i dio gradske obale u svom vlasništvu, ili nekom obliku koncesije, kao što su nakon njih imali i dominikanci ispred svog samostana. Vrata se pod nazivom 'porta Bened' ili 'porta de Beneda' mogu vidjeti na povijesnim crtežima Šibenika iz 17. stoljeća. To je skraćeni naziv od 'porta San Benedetto', što znači 'vrata Svetog Benedikta' na talijanskom.

Od srednjeg vijeka uobičajeno je bilo na taj način davati imena gradskim vratima. U blizini vrata Bened bila su vrata Svetog Frane, koja su vodila prema samostanu sv. Frane, a ispred katedrale su bila gradska vrata Svetog Jakova. Posebno je bitan crtež Šibenika iz prve polovine 17. stoljeća koji prikazuje dio tadašnje obale s brodogradilištem, od Kneževe palače do crkve sv. Nikole. Na tom potezu su bila troja gradska vrata, od kojih danas ne postoje samo vrata Svetog Benedikta. Kraj vrata je postojala i velika kula, kvadratnog tlocrta, koja je ih je branila. Na mjestu vrata Svetog Benedikta i kule - nakon Drugog svjetskog rata - sagrađen je hotel Jadran i sklop nekadašnjeg kina Šibenik. Kad je veliki hrvatski i šibenski arhitekt Ivan Vitić nakon Drugog svjetskog rata radikalno intervenirao u prostor nekadašnjeg brodogradilišta, barem je poštovao osnovnu povijesnu prostornu koncepciju.

Rezidencija benediktinaca u Šibeniku bila kraj katedrale

Da su benediktinci imali neku rezidenciju unutar povijesne jezgre Šibenika prvi put doznajemo preko povijesnog dokumenta iz 1270. godine sačuvanom u trogirskom arhivu. Gdje se točno nalazila benediktinska kuća, bolje rečeno samostan u Šibeniku? I tu nam pomažu povijesni dokumenti. U dva sačuvana šibenska javnobilježnička spisa iz 1386. godine jasno se kaže gdje se nalazio samostan sv. Benedikta u Šibeniku. Nalazio se tik do Velikog gradskog trga gdje su smješteni gradska Loža (današnja Vijećnica) i katedrala sv. Jakova. Štoviše u dokumentima je jasno naznačeno da se radi o sjedištu benediktinske opatije (samostana). Jedino mjesto uz Veliki trg gdje bi se taj objekt (ili sklop objekata) mogao nalaziti je blok zgrada s ostatkom Male lože (nekadašnje Lože gradske straže). Sve ostale pozicije oko Velikog trga zauzete su građevinama kojima kroz povijest znamo namjenu i vlasništvo.

Osim toga, taj sklop građevina je i u neposrednoj blizini benediktinske crkve, današnje crkve sv. Barbare. Na jugoistočno rubu sklopa građevina s Malom ložom nalazi se palača Rossini, tako nazvana po jednom od posljednjih vlasnika. Palača Rossini je jedina sačuvana srednjovjekovna palača s odlikama romaničke gradnje, iako je kasnije dobivala i neke druge stilske karakteristike. Sve te zgrade zajedno mogle su biti dio sklopa benediktinske rezidencije ili samostana u Šibeniku. Jesu li još neke građevine u tom dijelu Šibenika bile u vlasništvu benediktinaca ne možemo znati bez daljnjeg istraživanja, ali je lako moguće. U srednjovjekovnom  Zadru na primjer, kompleks nekadašnjeg benediktinskog samostana sv. Krševana bio je toliko velik da se praktički naslanjao na gradska vrata, koja su se zvala vratima Svetog Krševana.

I tako povijest Šibenika skriva još puno detalja koje pomalo otkrivamo ovim kolumnama. Naizgled su ti detalji bili vidljivi svima.

Samo naizgled.

Sretan Uskrs!

 

Podijeli: