OBJAVA: 27.08.2016, 10:11h   •   IZMJENA: 27.08.2016, 10:11h   komentara   •     ISPIŠI

Zaboravljeni Šibenik

Potencijalna arheološka senzacija: Šibenski lazaret bio je među prvima u Dalmaciji


PIŠE Ivo Glavaš
27.08.2016, 10:11h

Kako bi se spriječilo širenje zaraznih bolesti, od kojih je od antičkih vremena najopasnije bila kuga, države u srednjem vijeku uvele su karantenu. Naziv karantena dolazi od broja 40 na talijanskom (quaranta) što se u to doba smatralo dovoljnim vremenom izolacije da se vidi je li neka osoba zaražena. Prve izolacije u srednjem vijeku u Europi primjenjivane su na osobe zaraženim leprom (gubom), a kako je zaštitnik gubavaca bio sv. Lazar ti su objekti, koji su u 12. i 13. stoljeću redovito građeni izvan gradskih zidina, nazivani lazaretima.

 

Od 15. stoljeća Europu snažno pogađaju učestale epidemije kuge, a samo od početka 15. do početka 16. stoljeća kuga je 20 puta harala Dalmacijom. Dalmatinski gradovi na osjetljivoj vojnoj granici s Osmanskim carstvom bili su puni trgovaca, pomoraca i vojnika preko kojih se lako prenosila zaraza. Poznata nam je katastrofalna kuga 1649. godine u Šibeniku, ali prije toga fatalna kuga 1572. godine u Splitu ubila je više od polovice stanovništva. Dubrovačka republika pionir je sanitarnih mjera na ovim prostorima. U Dubrovniku je prvi lazaret sagrađen već 1377. godine, a u Veneciji tek 1423. godine.

S vremenom su lazareti, kojih je na teritoriju grada moglo biti više, postajali mjesto na kojem se pretovarivala i carinila roba što je imalo veliko značenje za ekonomiju dalmatinskih komuna pod mletačkom vlašću. Neki lazareti zamišljeni su kao mali trgovački centri s velebnim objektima građenim i dekoriranim u duhu vremena. Činilo se sve da se tijekom sanitetske karantene trgovci u njima osjećaju ugodno i sigurno pa je tako većina lazareta imala bedeme i kule.

Na česmi novog mletačkog lazareta u Meljinama kod Herceg Novog, koji je možda najsličniji šibenskom, pisalo je upravo da je napravljen za ugodu trgovaca. Nakon žestokih osmanskih provala i velikog gubitka teritorija tijekom Ciparskog rata (1570. – 1573.), nekim dalmatinskim gradovima je držanje lazareta predstavljalo veliki prihod. Koliko su lazareti značajni objekti vidi se po tome da je splitski lazaret, sagrađen na samoj obali 1592. godine, služio centralnom raskuživanju sve robe koja je dolazila iz Osmanskog carstva i preko splitske luke išla dalje prema Veneciji.

Stara fotografija utvrđenog kompleksa lazareta na Meljinama kod Herceg Novog

Šibenski lazaret na rtu sv. Magdalene današnjoj Mandalini, kod crkvice koja je tamo postojala od srednjeg vijeka, spominje se već oko sredine 15. stoljeća što ga svrstava u najstarije moderne lazarete u Dalmaciji. Bio je idealno smješten na dovoljnoj udaljenosti od grada, a ne kao zadarski, splitski i kotorski lazaret unutar gradskih bedema ili u njihovoj neposrednoj blizini što je bilo jako opasno.

Prema arhivskim podacima 1482. godine sagrađeni su obrambeni zidovi oko kompleksa lazareta. Lazaret je imao veliku imovinu i svoje prokuratore iz redova šibenskih plemića koji su pazili da imovinu netko ne bi ukrao. Osim lazareta u Mandalini, Šibenik je imao lazarete na otocima Zlarinu i Lupcu, Paklini i Vrtlinama istočno od grada gdje je danas zgrada Biskupije (nekada zgrada Sjemeništa).

Kolunićeva karta s prikazom lazareta na Mandalini

Zidovi lazareta navodno su se vidjeli sve do 1925. godine. Možemo opravdano pretpostaviti da toponim Kuline, koji se odnosi na zapadnu stranu mandalinskog poluotoka gdje je danas centralni dio marine Dogus grupe, označava mjesto na kojem treba tražiti ostatke šibenskog lazareta. Kompleks lazareta na Mandalini lijepo se vidi na karti šibenskog teritorija Martina Kolunića Rote iz 1570. godine.

Nakon što je austrijska vojska dobila Mandalinu, ona za duži period (koji se nastavio u obje Jugoslavije) postaje nedostupna vojna zona u kojoj nije bilo moguće štititi pa čak niti evidentirati spomenike kulture. Najviše zato o šibenskom lazaretu, jednom od prvih u Dalmaciji, njegovom izgledu i sudbini zapravo ne znamo ništa. Na kraju, nakon demilitarizacije prostora Mandaline, zbog nemara i neznanja nije poduzeto sveobuhvatno arheološko iskopavanje, kojim bismo utvrdili vrijeme gradnje šibenskog lazareta i saznali nešto više o objektima što su ga sačinjavali.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK