SADA ČITATE
Što svijet ovih dana duguje velikom Hrvatu, liječniku Andriji Štamparu, ocu Svjetske zdravstvene organizacije
          OBJAVA: 21.03.2020, 11:21h   •   IZMJENA: 21.03.2020, 12:07h   komentara   •     ISPIŠI

Kolumna

Što svijet ovih dana duguje velikom Hrvatu, liječniku Andriji Štamparu, ocu Svjetske zdravstvene organizacije


PIŠE Ivo Glavaš
21.03.2020, 11:21h

„Svaka zemlja ima svoje osobitosti, te ono što je dobro za jednu ne može se primijeniti na drugu. Ali postoji jedna osnova istina koja se odnosi na sve, a to je da svaki čovjek ima pravo na zdravlje.“

 

 

 

Riječi su to velikog Andrije Štampara koji je ustrojio hrvatski pa i svjetski javnozdravstveni sustav, pod krilaticom “zdravlje za sve“. To je bio čovjek kojem možemo zahvaliti sve što danas u trenucima najteže pošasti korona virusa pokazuje naše zdravstvo. Pa tko je bio Andrija Štampar?

Porijeklom iz Like, dijete slavonskog sela, Andrija Štampar sin učitelja iz sela Drenovca kod Slavonskog Broda rodio se 1. rujna 1888. godine. Već kao srednjoškolac pokazivao je da će biti natprosječan i predodređen za velika djela. „Osjećam se rođenim bratom patnika svakog dana, osjećam snažnu ljubav spram svih ljudi“, pisao je kao maturant u Vinkovcima u časopisu Pokret. Studira medicinu u Beču gdje su studirali najbolji srednjoškolci Austro-Ugarske Monarhije. Profesori su mu bili odreda najbolji liječnici Monarhije, od kojih su neki dobitnici Nobelove nagrade za medicinu. Međutim, na mladog studenta Štampara najviše utječe njegov profesor Ludwig Teleky koji predaje tada posve novu medicinsku disciplinu – socijalnu medicinu.

 

U prosincu 1911. godine, Andrija Štampar diplomira medicinu. Zapošljava se u bolnici u Karlovcu gdje odmah počinje s promicanjem svojih zdravstveno-socijalnih ideja zdravlja za sve, a ne samo bogate kako je tada bilo uobičajeno. Osobito promovira higijenu i preventivnu zdravstvenu zaštitu. Ubrzo postaje osnivač prvog hrvatskog Društva apstinenata (od alkohola), a 1913. godine sudjeluju u osnivanju prvog Društva narodnog zdravlja. Nakon Prvog svjetskog rata u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca postaje načelnikom u Ministarstvu narodnog zdravlja, gdje odmah počinje sa svojim mjerama povećanja javnozdravstvenih ustanova, pokreće proučavanje i proizvodnju imunoloških proizvoda te jača međunarodnu znanstvenu medicinsku suradnju. Štampar u tadašnjoj Kraljevini SHS osniva ukupno 250 medicinskih ustanova od čega veliki broj školskih poliklinika i dispanzera za zaštitu trudnica, djece i majki. Već 1922. godine stupa u kontakt s Rockeffelerovom fundacijom u Sjedinjenim Američkim Državama, koja je tada bila lider u promicanju međunarodnog zdravstva. Štampar je i medicinski ekspert Lige naroda, koja je između dva svjetska rata bila organizacija slična Ujedinjenim narodima danas.

Zbog neslaganja s uvođenjem Šestosiječanjske diktature kralja Aleksandra, Štampar dobiva otkaz u Ministarstvu, a gubi i profesorski posao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. U teškim vremenima velikosrpske diktature kralja Aleksandra, odlazi na putovanja svijetom, koja će kasnije opisati u svom Dnevniku. Poznata su njegova dva puta u Kinu, 1932. i 1933. godine, gdje kao ekspert Lige naroda pomaže kineskoj vladi u organizaciji javnog zdravstva i suzbijanju zaraznih bolesti. Zbog zasluga za kineski zdravstveni sustav, Kinezi i danas štuju doktora Andriju Štampara. Putuje često i po SAD-u i Kanadi, gdje drži predavanja na sveučilištima.

Najvažnije razdoblje Štamparovo rada nastupa poslije Drugog svjetskog rata kada je izabran za predsjednika posebne Komisije koja je bila preteča Svjetske zdravstvene organizacije pri Ujedinjenim narodima. Krilatica ´zdravlje za sve´ Svjetske zdravstvene organizacije, tadašnja je krilatica Andrije Štampara. Štampar zapravo reorganizira cjelokupno svjetsko zdravstvo na socijalnim principima sveopće dostupnosti javnog zdravstva, bez obzira na imovinsko stanje pacijenta.

 

U spomen na doktora Andriju Štampara, nekoliko zdravstvenih institucija u Hrvatskoj danas nosi njegovo ime.

Da nije bilo doktora Andrije Štampara teško da bi se svijet uspio nositi s globalnim bolestima poput korona virusa. Upitna bi bila i obična razmjena stručnih i znanstvenih informacija o bolestima. Čim je korona virus eksplodirao u Kini, stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije otišli su tamo da prikupe podatke koje sada svi koristimo. Virusi nemaju ni naciju, ni vjeru, ni boju kože, ni bilo koju od karakterističnih ljudskih predrasuda. Virusi nemaju ni svoje političke stranke. Zato ih je moguće pobijediti jedino prihvaćanjem znanosti i odbacivanjem predrasuda.

I tako dok se Kina pomalo oporavlja od katastrofalnog virusa, šalje pomoć Europi i svijetu, moramo razumijeti da to ništa u Kini ne bi bilo moguće da nije bilo Andrije Štampara. I tako dok neki lideri slobodnog svijeta, čija imena iz razloga pristojnosti niti ne želim spominjati, usred pandemije potkopavaju ideju svjetskog zdravstva sjetimo se doktora Andrije Štampara. Bez njega borba s opakim virusom ne bi ni započela. A njegovi nasljednici hrvatski liječnici i sestre ovih dana stoje na prvoj crti obrane od svjetske pandemije opasne bolesti.

Onako kako ih je učio Andrija Štampar.

 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK