OBJAVA: 02.11.2019, 09:12h   •   IZMJENA: 02.11.2019, 09:12h   komentara   •     ISPIŠI

Kolumna

Što to ima Krf, a nema Šibenik da bude na popisu UNESCO-a?


PIŠE Ivo Glavaš
02.11.2019, 09:12h

Vrijeme je da razmislimo kako će naši budući zahvati utjecati na jedinstvenost i izvornost našeg prelijepog grada.

 

 

 

Zapravo Krf nema ništa više od Šibenika. Pitanje bi bolje bilo postaviti na drugačiji način: ´A što to ima Šibenik, a nema Krf?´ Šibenik, osim katedrale sv. Jakova i tvrđava, ima jako očuvanu autentičnu jezgru nastalu u srednjem i ranom novom vijeku, čime se Krf baš ne može pohvaliti. Ipak, Krf je grad koji je još 2007. godine upisan na UNESCO-vu listu zaštićene kulturne baštine. I sve je to Krf postigao bez gradnje žičara, eskalatora i sličnih 'čudesa'. Pogotovo ih na Krfu ne namjeravaju graditi sad kad su teškom mukom, iz drugog pokušaja, konačno postali UNESCO. Naime, prvi put su Grci pokušali upisati Krf 1999. godine, ali su odustali kad su shvatili da prijedlog neće biti prihvaćen.

Krf je grad velebnih mletačkih tvrđava, jedan od ključnih gradova-tvrđava na Mediteranu, ali takvih gradova je mnogo. Od zgrada i tvrđava iz doba vladavine Venecije, na koje se Krf najviše poziva nije puno ostalo. Službena je konstatacija, prilikom upisa Krfa na popis svjetske zaštićene kulturne baštine, da je oko 70 posto svih građevina na Krfu iz perioda vladavine Britanaca. Taj period bio je relativno kratak, od 1815. do 1864. godine. Dakle, u 50 godina Britanci su izgradili Krf. Prema tome, Krf na prvi pogled nije srednjovjekovni grad i grad ranog novog vijeka, već grad 19. i 20 . stoljeća. A opet takvih je gradova bezbroj.

Golema utvrđenja Krfa za koja je, među ostalima, u vrijeme venecijanske vladavine zaslužan i veliki renesansni arhitekt Michele Sanmicheli, dobrim dijelom su preoblikovana jer je Krf služio kao grad-tvrđava sve do kraja Drugog svjetskog rata. Taj rat bio je katastrofalan za grad. Nijemci su u rujnu 1943. bombardiranjem uništili dobar dio grada i neke vrlo značajne javne građevine. Nakon rata, Grci su Krf obnovili zgradama u tadašnjem, poslijeratnom stilu.

Sad se vratimo malo na Šibenik. I pri tome ne budimo skromni. Počnimo od objekata na popisu UNESCO-a. Šibenik ima graditeljski jedinstvenu katedralu sv. Jakova i tvrđavu sv. Nikole, prvu takvu pomorsku utvrdu na Mediteranu. I našu tvrđavu gradila je glasovita porodica Sanmicheli. Osim objekata na popisu UNESCO-a, Šibenik ima veliki, razvedeni obrambeni sustav koji čine i neke jedinstvene fortifikacijske pojave. Dvostruki bedem jedini je takav fortifikacijski element na istočnoj obali Jadrana. Slični objekt nalazi se u kaštelu u talijanskom gradu Bresciji i također je mletački. Samo što je za naš dvostruki bedem dokazano da je nešto stariji. Dvije kule na ulazu u kanal sv. Ante, među kojima je bio razapet lanac, poseban su fortifikacijski element i kao samostalne utvrde svoje vrste najudaljenije od gradskih utvrđenja. Tvrđava sv. Ivana iznad Šibenika prva je samostalna mletačka tvrđava 17. stoljeća izgrađena u Dalmaciji. Tek nakon nje izgrađena je tvrđava Gripe iznad Splita. 

Dakle, već na prvi pogled, popis je dulji od onog zbog kojeg je Krf upisan kao svjetsko kulturno dobro. Od tri kriterija po kojima se Krf kandidirao, prihvaćena je tek polovica jednog, što je bilo dovoljno da grad Krf postane svjetska baština. Postao je samo zato što ima jedinstvene fortifikacije na ključnom mjestu na Mediteranu. Kako to objašnjenje ´drži vodu´ u usporedbi s Maltom, Rodosom i Dubrovnikom (s kojima je Krf uspoređen), teško mi je kazati. Ako ćemo baš biti sitničavi, Šibenik ukupno ima više sačuvanih tvrđava od Krfa. 

I na kraju, ponovimo. Za razliku od Krfa, Šibenik se može podičiti autentičnom sačuvanom povijesnom jezgrom pravog srednjovjekovnog mediteranskog grada. Stoga, evo opet pitanje s početka kolumne: 'A što to ima Krf, a nema Šibenik da bude na popisu UNESCO-a?' 

Vrijeme je da razmislimo. Vrijeme je da razmislimo kako će naši budući zahvati utjecati na jedinstvenost i izvornost našeg prelijepog grada.

 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK