OBJAVA: 26.12.2015, 09:54h   •   IZMJENA: 26.12.2015, 09:54h   komentara   •     ISPIŠI

Zaboravljeni Šibenik

Tvrđava sv. Nikole – izazov pred nama


PIŠE Ivo Glavaš
26.12.2015, 09:54h

Šibenski konzervator Ivo Glavaš, ove subote piše o tvrđavi sv. Nikole i donosi kronologiju njene gradnje od 16. stoljeća, a pronašao je i dvije još javnosti nepoznate grafike, nacrte pojedinih faza njene gradnje.

 

Glas o ljepoti šibenske tvrđave sv. Nikole pročuo se diljem tadašnje kršćanske Europe odmah nakon što je 1543. godine sagrađena.

Tako je talijanski renesansni slikar, arhitekt, povjesničar i pisac Giorgio Vasari u svom glasovitom djelu ˝Životi najznačajnijih slikara, kipara i arhitekata˝ prvi put tiskanom 1550. godine kazao da je ˝predivnu tvrđavu sv. Nikole na ulazu u šibensku luku iz temelja sagradio Giangirolamo Sanmicheli˝.

Njegov puno poznatiji stric veronski renesansni arhitekt Michele Sanmicheli u to je vrijeme pred osmanlijskom opasnošću organizirao obranu mletačkih posjeda u Grčkoj. Gledamo li danas u izvorno djelo iz radionice Sanmichelijevih? Odgovor na to pitanje u suštini je potvrdan.

Osnovni gabariti tvrđave sv. Nikole nisu se mijenjali od kada je sagrađena. Međutim, to ne znači da se ona gotovo odmah nakon gradnje nije užurbano prilagođavala različitim potrebama i da kod tog naoko savršenog ratnog stroja nisu rano uočene neke mane. Od samog početka tvrđava je pokazivala obrambene nedostatke prema otočiću Školjić koji joj je jedina veza s kopnom. Na tom pravcu, u obrambenim kliještima nekad su se nalazila jedna vrata koja su zbog sigurnosti naknadno zazidana.

Platforme oba polubastiona prema kopnu podignute su početkom 17. stoljeća što je bilo prvo veće odstupanje od izvorne zamisli Giangirolama Sanmichelija. Obrana na platou kružnog, a zapravo gljivastog bastiona koji se stručno naziva rondel (u povijesnim izvorima torion) također je naknadno poboljšana jednom defanzivnom konstrukcijom. U vrijeme tzv. Druge austrijske uprave u Dalmaciji, dakle nakon 1813. godine uklanja se veći broj mletačkih objekata za smještaj posade na platou tvrđave i gradi jedna duža, ojačana vojarna na dvije etaže što se vidi na grafikama u prilogu kolumne.

U drugoj polovini 19. stoljeća uvođenjem tada suvremenog topništva s užljebljenim cijevima događaju se krupne promjene u dimenzijama i organizaciji topovskih otvora, ali dolazi do djelomičnog snižavanja razine tvrđave u polubastionima kao na izvornom planu. Neke promjene i pregradnje dešavaju se i u unutrašnjosti tvrđave kad jedan dio postaje zatvor. Austrijskoj vlasti tvrđava sv. Nikole bila je prva zaštita važne šibenske ratne luke pa nije čudo da je u odnosu na mletačku fazu znatno ojačava. Štoviše, austrijske vlasti jedino tvrđavu Barone otpisuju kao vojno neperspektivnu. I danas možete vidjeti oznake za kule i bastione na tvrđavama sv. Nikole i sv. Mihovila, što ih je uklesala austrijska vlast, a koje se podudaraju s onodobnim vojnim kartama.

Iako su u suštini promjene gabarita tvrđave sv. Nikole zanemarive, ipak nas prilikom obnove neki detalji stavljaju pred određene metodološke dileme. Suvremeni konzervatorski pristup ne poznaje više olako uklanjanje navodno manje vrijednih povijesnih razdoblja radi takozvanog stilskog integriranja izvornog izgleda spomenika kulture.

Vrlo složenu situaciju nekoliko mletačkih i austrijskih faza na tvrđavi sv. Nikole nije moguće riješiti jednostavnim odstranjivanjem nekih čak i kad bi ih bilo moguće konzervatorski precizno razdvojiti. Pojedine faze, osim na licu mjesta, danas nije uopće teško prezentirati na virtualan način čime se ne bi narušavao integritet spomenika.

Nismo više u, nazovimo to slobodno, arhajsko doba zaštite spomenika kulture kad smo sebi uzimali za pravo da presuđujemo povijesnim razdobljima.

Nakon takvog pristupa neki spomenici kulture u Šibeniku danas su istraživački izgubljeni, a kvalitetna dokumentacija o radovima gotovo da i ne postoji zato se pred ovim izazovom moramo postaviti stručno jer to je naša ostavština budućim generacijama.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK