Kolumna

Veliki trg ispred katedrale sv. Jakova – središte moći srednjovjekovnog Šibenika

Zaboravljeni Šibenik   |   Autor: Ivo Glavaš   |   02.04.2022 u 09:28

Kao što je u rimsko doba forum bio središte grada, tako je od srednjeg vijeka središte mediteranskih gradova tamo gdje su katedralna crkva te Velika loža i Kneževa palača kao glavni sakralni, sudski i upravni objekti.

Kad god nekome turistički pokazujete neki povijesni mediteranski grad, uvijek trebate početi od glavnog gradskog trga. Iako je upravo takva situacija u Šibeniku, to ne znači da su svi ti vjerski i javni sadržaji smješteni na samo jednom trgu. Vrlo često je središte vjerske, biskupske vlasti bilo na jednom, a svjetovne, kneževe vlasti na drugom trgu.

Šibenčanima je pozicija katedrale sv. Jakova bila oduvijek centar grada

Zapravo gdje god je to bilo tehnički moguće središta crkvene i svjetovne vlasti bila su odvojena, makar ne u suvremenom smislu riječi. U Šibeniku su samo dva trga bila dovoljno velika da zadovolje kriterije za smještanje glavnih javnih i sakralnih sadržaja: trg ispred katedrale i trg kod crkve sv. Ivana. Znajući to Šibenčani su prilikom gradnje nove katedrale pomišljali da je smjeste na mjestu sadašnje crkve sv. Ivana, ali od toga se 1430. godine definitivno odustalo. Tako su katedrala, Velika loža i Kneževa plača ostale u neposrednoj blizini na jednom trgu. Kao i u obližnjem Trogiru koji je također jako skučen i gusto izgrađen, pa nema baš puno prostora za smještanje velikih javnih sadržaja. Neki dalmatinski gradovi – kao što je Hvar - imali su takve probleme s prostorom da su glavni sakralni i javni sadržaji završili izvan gradskih bedema. Drugačija je situacija bila u Zadru koji je dovoljno velik da se na jednom trgu smjesti katedrala s nadbiskupskom palačom, na drugom Velika loža i Loža gradske straže, a na trećem kneževa i Providurova palača. Ipak je Zadar bio glavni grad mletačke Dalmacije. Od svih tih trgova danas je Zadranima glavni Narodni trg gdje se nalaze Velika loža i Loža gradske straže, dok su katedrala i nadbiskupska palača na nekadašnjem rimskom središtu Zadra – forumu.

Ako ste pomislili da sam zaboravio Poljanu, prevarili ste se. Ona u ovu priču ne spada. Poljana dobiva na važnosti kao središnje mjesto okupljanja tek kad se krajem 19. stoljeća ruše gradski bedemi. Ali to je sasvim jedna druga priča.

Fotografija Velikog trga s Velikom ložom iz 1910. godine

Glavni gradski trg, danas trg Republike Hrvatske, postojeći izgled dobio je tek u 16. stoljeću

Glavni gradski trg ispred katedrale u Šibeniku, u povijesnim dokumentima pod nazivom Veliki trg, prvi put se spominje sredinom 13. stoljeća. Ne znamo točno kako je u to vrijeme izgledao Veliki trg, jer ponajprije ne znamo točno kako je tada izgledala katedrala sv. Jakova. Rana povijest Šibenika općenito je slabo poznata jer se malo dokumenata sačuvalo. Prijelomni trenutak u 'povijesti' Velikog trga je početak gradnje nove, današnje katedrale sv. Jakova 1431. godine na mjestu stare. Budući da je nova katedrala bila znatno veća od stare, uklonjeni su neki stambeni objekti u njenoj blizini. Tako je 1450. godine najvjerojatnije uklonjen i objekt koji se nalazio ispred trga sa zapadne strane katedrale. U njemu je, kako se navodi u povijesnim spisima, možda na početku svog rada na šibenskoj katedrali živio Juraj Dalmatinac. Na taj način je taj prostor dobio današnje tlocrtne dimenzije. Veliki trg ispred katedrale prema Velikoj loži, spojen je s nekadašnjim trgom sa zapadne strane katedrale u jedinstveni trg.

U tom periodu sagrađena je i velika gradska cisterna poznata pod nazivom Četiri bunara na sjeverozapadnoj granici Velikog trga. Tom prilikom 1451. godine otvorena su nova gradska vrata kojima se izlazilo na plato Četiri bunara. Na samom Velikom trgu postoji još jedna javna gradska cisterna koja se u dokumentima prvi put spominje 1432. godine, ali o njoj nemamo nikakvih drugih povijesnih podataka.

Ključni događaj za izgled Velikog trga je gradnja monumentalne nove Velike lože (koju krivo zovemo Gradskom vijećnicom) nasuprot katedrale sredinom 16. stoljeća. U isto vrijeme sagrađen je i novi objekt Lože gradske straže na drugom kraju trga. Time je Veliki trg dobio sadašnji izgled. To je za ono vrijeme bio golemi urbanistički zahvat jer su izgrađena i velika javna stubišta (danas Stube Jurja Ćulinovića i Andrije Medulića), koja od Velikog trga vode okomito na današnju Ulicu Andrije Kačića Miošića. Na odmorištu, negdje po sredini Stuba Jurja Ćulinovića, i danas je vidljiv natpis o njihovoj gradnji koji je postavio gradski knez Alvise Venier, koji je knezom u Šibeniku bio od 1532. do 1534. godine. Kako sam knez kaže, put je izgradio na mjestu gdje je 'nekoć bila tvrda stijena'. Za njegove vladavine započela je izgradnja nove Velike lože. Ta stubišta danas nam nisu vidljiva u svom izvornom obliku iz 16. stoljeća. Najprije ih je modernizirao i preoblikovao graditelj Ivan Skok 1724. godine, a onda je prostor Velike lože doživio katastrofalno bombardiranje u Drugom svjetskom ratu. Nakon rata Loža i stubišta su ponovno izgrađena u oblicima kako ih je zamislio Ivan Skok početkom 18. stoljeća.

Posljednja urbanistička promjena Velikog trga dogodila se 1861. godine, kad je dio trga sa zapadne strane katedrale visinski izjednačen s ostatkom trga. Tada je uspostavljeno stanje kakvo na Velikom trgu doživljavamo danas.

Neki trgovi nastali ratnim bombardiranjem, a neki nestali neznanjem

U povijesnoj jezgri Šibenika nije bilo puno prostora za velike javne trgove. Kako smo vidjeli postojala su samo dva takva trga: Veliki trg pred katedralom i trg oko crkve sv. Ivana. Ostali manji trgovi bili su uglavnom vezani za crkve, a neki su se trgovi otvarali i na sjecištima ulica. Najvažniji takav trg bio je nekadašnji Rialto na sjecištu početka Ulice kralja Tomislava i Zagrebačke ulice. Naziv naravno dolazi od poznatog područja Rialto u Veneciji, koje je najstariji dio grada i njegovo financijsko i trgovačko središte. I šibenski Rialto ima veze s trgovcima. U povijesnim dokumentima sredinom 15. stoljeća spominje se kao 'Rivoalto merchatorum'. Kao manji trg svjetovnog karaktera, Rialto je prema svemu sudeći jedan od važnijih gradskih trgova. Jedini razlog zašto to danas nije trg je zato što oni koji su davali imena ulicama i trgovima u Šibeniku nisu dovoljno dobro poznavali njegovu povijest.

Zato su trgovima u Šibeniku postali prostori koji to nikad nisu bili. Tako na primjer u povijesnoj jezgri Šibenika postoje Trg palih šibenskih boraca i Trg pučkih kapetana, koji su poprimili izgled trgova samo zato jer su na tim mjestima nestali objekti porušeni tijekom savezničkog bombardiranja u Drugom svjetskom ratu.

Sa svakom društvenom i političkom promjenom najprije 'nastradaju' imena ulica i trgova, i to je postalo nekako prirodno. Neki suvremeni politički okršaji oko imena ulica i trgova u Zagrebu postali su legendarni. Međutim, u Šibeniku se radi o nečem drugom: nepoznavanju osnovnih povijesnih tokova našeg grada.

Jer kako drugačije objasniti da jedan od važnijih svjetovnih trgova u Šibeniku danas uopće nema ime?

 

Podijeli:        

// PROMO