SADA ČITATE
Veliko je otkriće pronalazak venecijanske utvrde u šibenskom Varošu
          OBJAVA: 13.06.2020, 09:08h   •   IZMJENA: 13.06.2020, 09:07h   komentara   •     ISPIŠI

Kolumna

Veliko je otkriće pronalazak venecijanske utvrde u šibenskom Varošu


PIŠE Ivo Glavaš
13.06.2020, 09:08h

Do nedavno smo bili uvjereni da su nam poznate sve utvrde na užem prostoru grada Šibenika. A onda se dogodilo iznenađenje, gotovo senzacija.

 

 

 

U šibenskom Varošu pronađena je još jedna, manja venecijanska utvrda. Sagradio ju je mletački vojni inženjer Alessandro Magli na samom početku Kandijskog rata (1645.-1669.). Sve zasluge za ovo izuzetno otkriće pripadaju mojem kolegi, povjesničaru Josipu Paviću, rođenom Splićaninu koji je u kratko vrijeme postao vrsni poznavatelj šibenske povijesti.

Utvrda koju je sagradio Alessandro Magli nalazila se na mjestu kuća okruženih današnjom Rogozničkom ulicom u šibenskom Varošu. Utvrda se jako lijepo vidi na svim austrijskim kartama Šibenika, uključujući i one katastarske. Štoviše vidi se i na najstarijoj fotografiji Šibenika iz zraka što ju je 1. lipnja 1918. napravio talijanski pilot Natale Palli. Tako je zračna fotografija iz talijanskog aviona, na kojoj se vide ostaci obrambenih bedema utvrde, najbolji dokaz da je utvrda zaista postojala.

Maglijeva utvrda u Varošu bila je relativno mala i talijanskom vojnom terminologijom onog vremena zvali bismo je ridotto. To nije bila prava tvrđava s kaštelanom i stalnom posadom, nego neka vrsta istaknutog položaja na kojem je mogla biti smještena i artiljerija. Na nacrtu vojnog inženjera Giovanni di Namura iz 1646. godine, sa samog početka Kandijskog rata, imala je formu dijamanta s četiri brida. To je bio uobičajeni oblik takvih manjih utvrda u 17. stoljeću. Venecija je niz sličnih utvrda dijamantnog oblika sagradila za obranu Korintske prevlake u Grčkoj od Osmanlija. Međutim, Maglijeva utvrda u stvarnosti je imala oblik izduženog šesterokuta, što ne odstupa previše od oblika dijamanta. Maglijeva utvrda u Varošu bila je dio sveobuhvatnog fortifikacijskog sustava grada na kopnu koji je počivao na glavnim tvrđavama. Između tvrđave sv. Mihovila, tvrđave sv. Ivana i tvrđave Barone protezao se obrambeni zid koji je sa svih strana na kopnu okruživao grad Šibenik, i ono malo kuća što je u to vrijeme bilo u Varošu. Na današnjem Starom pazaru, i malo ispred njega, također je postojao obrambeni zid ispred gradskih bedema. Ti zidovi koji su okruživali Varoš i bili ispred gradskog bedema, bili su improvizirani i izgrađeni od kamena i zemlje bez zidanja. Dio takvog obrambenog zida bila je utvrda u obliku dijamanta što ju je izgradio Alessandro Magli.

Alessandro Magli bio je tipični vojni inženjer u službi Mletačke Republike. Od 17. stoljeća vojni inženjeri bili su specifična vojnička struka. Samo stoljeće ranije u 16. stoljeću, tvrđave i obrambene bedeme gradili su vodeći umjetnici onog vremena. Naime, najveći umjetnici renesanse bavili su se intenzivno i projektiranjem utvrda i vojnih sprava, što za to vrijeme nije bilo ništa čudno. Razvojem vojnog naoružanja, tehnike i taktike, stvaraju se i razvijaju posebni časnici u vojnoj hijerarhiji zaduženi za vojno inženjerstvo.

Sudbina Alessandra Maglija nije bila nimalo laka. Vojni inženjeri bili su izloženi neprijatelju, uvijek na prvoj crti bojišnice. Magli je kao vojni inženjer radio i na ojačavanju splitskih gradskih bedema, gradnji tvrđave Gripe i obnovi tvrđave u Klisu. Upravo tu u Klisu su ga prilikom inspekcije bedema u kolovozu 1652. godine zarobili Osmanlije. Kolika je bila Maglijeva važnost govori i činjenica da ga je Venecija vrlo brzo otkupila od Osmanlija. Dvije godine kasnije 1654. sudjelovao je u planiranju zlosretnog mletačkog napada na Knin. Venecija je pretrpjela težak poraz od Osmanlija, vjerojatno najteži poraz tijekom Kandijskog rata u Dalmaciji. Magli je službeno proglašen glavnim krivcem, ali ga nisu mogli uhititi jer je pobjegao. Iz povijesnih dokumenata njegova daljnja sudbina je nejasna, ali postoji mogućnost da je radio u vojnoj službi nekih drugih gradova u Italiji. Tako se 1661. godine Alessandro Magli spominje kao guverner talijanskog grada Pise.

Neočekivani pronalazak venecijanske utvrde u šibenskom Varošu nije samo značajno otkriće. To je poticaj da nastavimo istraživanje obrambenih struktura u razdoblju šibenske povijesti dok je grad bio pod kontrolom Venecije. Iako se činilo da sve znamo, očito je da neke tragove u prošlosti Šibenika nismo još identificirali na terenu. Ne smijemo pri tome zanemariti ni druga razdoblja povijesti, osobito doba Austro-Ugarske Monarhije. Utvrde iz tog vremena u Dalmaciji podosta su zaboravljene. O njima gotovo da se i ne piše. Za ovu priliku dovoljno je kazati da su dvije velike austrijske utvrde postojale preko puta poluotoka u Zadru u blizini Jazina. Povijesno su jako važne jer nitko prije Austrije na tom mjestu nije tako branio Zadar, iako su Mlečani dosta planirali. Ostaci jedne utvrde još uvijek su vidljivi, dok su ostaci druge konačno uklonjeni prilikom izgradnje stambenog bloka.

Probajte o njima nešto pronaći u literaturi ili na portalima. Vjerujte mi, bit će vrlo teško. Zapravo nemoguće.

 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK