Kolumna Ive Glavaša

Vjerujmo struci, a za sve ostalo tu je dr. House

Zaboravljeni Šibenik   |   Autor: Ivo Glavaš   |   28.05.2022 u 08:33

  Arhiva ŠibenikIN
Netko s puno 'mašte' nalijepio je nedavno na navodnu gotičku palaču Kožul na Gorici u Ulici Andrije Kačića Miošića 1, preko puta crkve sv. Krševana, natpis 'Gotička palača Mickey Mouse'. I to točno iznad tipiziranog natpisa kakav možete naći na najvažnijim šibenskim spomenicima kulture. Još jedan nejasni bunt, pomislili bismo. Ništa čudno. Živimo u demokraciji, neka se građani izraze.

NI kriv ni dužan, šaljivdžija koji je palaču Kožul prekrstio u palaču Mickeya Mousea u pravu je

Naš maštoviti buntovnik - najvjerojatnije uopće ne znajući - pogodio je 'u sridu'. Naime, gotička palača Kožul uopće nije ono za što se predstavlja. Prema natpisu na glavnom pročelju, ispada da je gotička palača Kožul izvorni objekt iz 13. ili 14. stoljeća. Tako na prvi pogled i izgleda. Predivna fasada s još ljepšim prozorima, gotovo kao da smo u Veneciji. Ma, ne baš u Veneciji, ali sigurno u Poreču.

Svima to tako izgleda osim iskusnom oku koje u tom savršenstvu vidi pravi problem. Gotička palača Kožul zapravo uopće nije iz razdoblja srednjeg vijeka, već su svi njeni vanjski otvori sastavljeni puno, puno kasnije nakon što su premješteni s nekog drugog ili nekih drugih izvorno srednjovjekovnih objekata. Kako to znamo?

Prvo i najvažnije, na Gorici gdje se nalazi navodna palača Kožul nema niti jednog objekta nekadašnjih šibenskih plemića. Plemićke kuće i palače smještene su gotovo isključivo na potezu od crkve i samostana sv. Frane do katedrale sv. Jakova i ispod Ulice kralja Tomislava, popularne Kalelarge. Pogotovo ih nema tako daleko na Gorici, skoro ispod tvrđave sv. Mihovila.

Drugo, ali ne manje bitno, navodna palača Kožul izgleda nestvarno urednog i simetričnog pročelja. Tako simetrične objekte u našim povijesnim dalmatinskim gradovima vrlo je teško, ako ne i nemoguće, naći. Povijest je na objektima ostavila svoj trag. Fasade su mijenjane kako se mijenjala moda – gotički otvori zamijenjivani su renesansnim, pa onda opet baroknim. Komadi prozora i vrata povijesnih objekata koji su izašli iz 'mode' završavali su posvuda po Šibeniku jer kamen se naravno nije bacao, uvijek ga se moglo ugraditi negdje drugdje. Neke fragmente starih prozorskih otvora ili vrata plemićkih objekata možete naći i u Varoši. Što ne znači da se u Varoši nalazila neka plemićka kuća ili palača. U Varoši su postojale isključivo skromne težačke kuće, a i one su se do druge polovine 19. stoljeća mogle nabrajati na prste desne ruke. Za sve ovo dobar primjer je Trogir, koji je prepun veličanstvenih plemićkih zdanja, ali tek je nekoliko objekata s otvorima na izvornom mjestu.

I treće i završno, na parceli na kojoj je navodna palača Kožul nalazi se još puno kamenih fragmenata uzetih s drugih objekata u povijesnoj jezgri Šibenika. Teško da ćemo saznati s kojih, ali to u ovom času nije ni bitno. Nije moguće rekonstruirati s kojih objekata dolaze svi ti fragmenti, a hrvatska struka i znanost očito sada imaju puno važnijih tema kojima se bave.  

Nije svaki stručni problem rijetka bolest, ali...

Tako dolazimo do naoko jednostavne spoznaje da je takozvana gotička palača Kožul ustvari 'sastavljena' po nečijoj želji ne u 13. ili 14. stoljeću nego možda negdje u 18. stoljeću, a možda i malo kasnije. Što na kraju kazati nego da obično vjerujemo struci sve dok nas ne razuvjeri. Pa onda više nikome ne vjerujemo, osim kad su u pitanju teorije zavjere. Ne, nije ovo neko veliko stručno neznanje. Jezikom medicine ovo bi bilo kao da imamo pacijenta s jako rijetkom bolešću. Tegobe takvog pacijenta teško je prepoznati u lokalnim bolnicama jer je vjerojatnost da se tamo takav slučaj dogodi vrlo mala. Da se za trenutak našalimo, ne rješava sve dr. House kao u seriji, ali neke stvari je jedino na taj način moguće riješiti. Za rijetke bolesti, a u našem slučaju za rijetke primjere spomenika, moramo pitati tamo gdje se njima bave, moramo pitati znanstvenike na našim fakultetima i institutima. A oni su poznati po tome da o 'rijetkim bolestima' pišu znanstvene radove i knjige. Koje opet netko mora pročitati. Što u vrijeme interneta ne bi trebalo biti osobito teško.

Tako je i u slučaju naše navodne palače Kožul, koja je već više od 30 godina pod sumnjom da je uopće palača, a da to skoro nitko nije primijetio. Nije to ništa strašno. Lažna kuća Marka Pola u Korčuli još uvijek je glupost broj jedan u Hrvatskoj.

 

Podijeli:        

// PROMO