SADA ČITATE
Vjetrenjača u Rogoznici – dio Dalmacije koji nestaje
          OBJAVA: 05.12.2015, 11:43h   •   IZMJENA: 05.12.2015, 11:49h   komentara   •     ISPIŠI

Zaboravljeni Šibenik

Vjetrenjača u Rogoznici – dio Dalmacije koji nestaje


PIŠE Ivo Glavaš
05.12.2015, 11:43h

Svjedoci smo sve većeg broja suvremenih vjetrenjača po našim brdima što služe za proizvodnju električne energije čime nastojimo smanjiti potrošnju fosilnih goriva. Niti ne slutimo da je prije samo nešto više od stotinu godina duž Jadrana i u Dalmaciji bilo gotovo tisuću vjetrenjača u funkciji mlinova za žito. Najsjevernije su vjetrenjače zabilježene u Medulinu u Istri, a najjužnije u Metkoviću.

 

Unatoč jednostavnoj i po porijeklu antičkoj tehnologiji, većina vjetrenjača na našoj obali sagrađena je u 19. stoljeću, tek dvije potječu iz 16. i 18. stoljeća. Ostaci najstarije vjetrenjače iz 16. stoljeća nalaze se na otoku Ošljak u Zadarskom kanalu. Bilo je vjetrenjača i u kontinentalnim, sjevernim dijelovima Hrvatske na mjestima gdje nije bilo voda tekućica. Većinom su prestale s radom pojavom parnih i električnih mlinova nakon čega su gotovo posve nestale kao građevine. Nasuprot tome, u mnogim europskim zemljama sačuvan je veliki broj vjetrenjača koje su bitan dio tradicijske baštine i zaštitni znak nekih država kao što je Nizozemska. Tipološki naše vjetrenjače s valjkastim kulama nalikuju onima u Grčkoj za koje se pretpostavlja da su arhitektonski uzori dalmatinskim graditeljima vjetrenjača. Sačuvani su ostaci petnaest vjetrenjača (uglavnom samo valjkaste kule) od čega su tri proglašene spomenicima kulture: vjetrenjače u Bolu i Sutivanu na otoku Braču te vjetrenjača u Rogoznici. Sve su naravno odavno promijenile namjenu i u njima se ne melje žito. Neke su postale vikendice, a neke – kao vjetrenjača u Bolu – ugostiteljski objekti. Ne postoji niti jedna vjetrenjača koja je sačuvala vjetrena kola ili mlinski mehanizam.

Projekt vjetrenjače u Rogoznici

Vjetrenjača u Rogoznici sagrađena je na najvišoj točki sjevernog dijela otočića Kopara na kojem se nalazi naselje Rogoznica. Na fotografijama Rogoznice s početka 20. stoljeća na tom mjestu vide se samo župna crkva Uznesenja Marijina i vjetrenjača iza nje. Uokolo nije bilo objekata, ali danas je upravo taj prostor gusto izgrađen što je zauvijek promijenilo vizuru mjesta. Postoji projekt vjetrenjače iz 1892. godine što ga je izradio bečki student, sin prvog vlasnika Šimuna Lovrića Caparina. Nacrt nije posve u skladu s vizurom i unutrašnjim rasporedom vjetrenjače, ali dočarava kako je ona stvarno izgledala. Vjetrenjača u Rogoznici ostala je bez izvornog krova i vjetrenog kola koje je imalo uobičajeno platneno jedro na osam polja. Građena od priklesanog kamena složenog u redove, imala je prizemlje i dva kata i bila natkrivena plitkim stožastim krovom pokrivenim kamenim pločama. U prizemlju je bilo mlinsko postrojenje, a katovi su služili za stanovanje mlinara i njegove obitelji. U prizemlju vjetrenjače su vrata i po jedan prozor na svakom katu u osi s vratima. Još i danas se na zidu vjetrenjače vide metalne alke za privez magaraca kojima se dovozilo žito. Vanjski promjer vjetrenjače iznosi 6,5 metara što je standardno za takve objekte sačuvane na našoj obali. Vjetrenjača je radila sve do Drugog svjetskog rata (stradala u borbama) i bila napuštena do 80-ih godina prošlog stoljeća kada ju je praunuk prvog vlasnika pretvorio u stambeni objekt i tako sačuvao za budućnost.

Priča o vjetrenjačama vodi nas u vrijeme 19. stoljeća kad je u doba modernizacije došlo do povećanog prirasta stanovništva u Dalmaciji, a naša priobalna i otočna naselja dobila današnje oblike. Kada danas gledamo stare razglednice naselja kao što je Rogoznica ili proučavamo prve austrijske katastarske karte tih mjesta, pomalo nas uhvati sjeta za davno izgubljenim vremenom jer nova građevinska ekspanzija koja je uslijedila u suvremeno doba, za razliku od onog iz 19. stoljeća, nema nikakvog razumijevanja za tradiciju.   

Vjetrenjača u Rogoznici – današnje stanje

  

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK