SADA ČITATE
Zaboravljene kule na početku šibenskog kanala
KLJUČNE RIJEČI
Ivo Glavaš
          OBJAVA: 16.01.2016, 08:51h   •   IZMJENA: 16.01.2016, 08:57h   komentara   •     ISPIŠI

Zaboravljeni Šibenik

Zaboravljene kule na početku šibenskog kanala


PIŠE Ivo Glavaš
16.01.2016, 08:51h

Dvije kule u kanalu sv. Ante, koje su nekad štitile pristup Šibeniku s morske strane, tema su ovotjedne kolumne konzervatora Ive Glavaša koji će ubuduće objavljivati svoja zanimljiva štiva iz 'Zaboravljenog Šibenika' dvaput mjesečno, umjesto svake subote.

 

Sigurno se pitate kako je srednjovjekovna šibenska komuna štitila pristup gradu s morske strane prije izgradnje tvrđave sv. Nikole 1543. godine? Najefikasniji način zaštite u srednjem vijeku bio je postavljanje željeznog lanca na ulazu u luku. Međutim, neki put niti lanac nije bio dovoljna zaštita.

Poznati su povijesni događaji iz Četvrtog križarskog rata (1202. – 1204.) kad su križari umjesto akcije u Svetoj zemlji i povratku Jeruzalema u kršćanske ruke, prema sporazumu s Venecijom, razorili Zadar i Carigrad. Tom prilikom su prekinuli lance koji su štitili zadarsku i carigradsku luku. Šibenik, nasreću, u isto vrijeme nije doživio sudbinu Zadra ili Carigrada koji su upoznali okrutnost i pljačkaške manire križarske vojske. Lanac s kulama koji je štitio šibensku luku postavljen je znatno kasnije najvjerojatnije kao reakcija na gotovo jednako razorni događaj. Mletački admiral Vettore Pisani osvojio je 1378. godine grad kao epizodu u obračunu velikih europskih pomorskih sila Venecije i Genove na čijoj je strani bio Šibenik kao dio hrvatsko-ugarskog kraljevstva.

Admiral Pisani je tada na ulazu u šibensku luku postavio tri galije što vjerojatno ne bi bilo potrebno da su postojale kule. Nigdje u povijesnim izvorima ne piše niti to da je Pisani morao prekinuti lanac na ulazu u luku. Neposredno nakon tog događaja, prema odredbama mirovnog ugovora s Venecijom, ugarsko-hrvatski kralj Ludovik I. 1381. godine naložio je da se postavi lanac na osjetljivoj obrambenoj točki ulaza u šibenski kanal sv. Ante. Tada su sigurno sagrađene i obje kule. Kako bi prisilila Šibenik na predaju, Venecija je početkom opsade 1409. godine odmah zauzela kule na ulazu u kanal i ojačala ih. Kule je osvojila bez borbe zbog izdaje zapovjednika Ivana Mišića kojeg je s vojnim odredom Šibeniku u pomoć poslao hrvatsko-ugarski kralj.

Velika i Mala kula na karti Šibenika Brauna i Hogenberga iz 1575. godine

Kule na ulazu u kanal oduvijek su se u povijesnim dokumentima nazivale Velika (zapadna) i Mala (istočna) kula gdje se danas nalazi vila Moj mir sagrađena izvorno za trgovca talijanskog porijekla Giovannija dalle Feste 1905. godine. Sačuvali su nam se povijesni dokumenti iz sredine 15. stoljeća koji donose naoružanje i brojno stanje posada obje kule. Velika kula imala je s kaštelanom ukupno 20, a mala kula 15 vojnika. To je za to vrijeme bila izrazito jaka posada koja je u Velikoj kuli imala i topove. Što je danas ostalo od kula? Venecija se trudila da održava obrambenu funkciju kula sve do izgradnje tvrđave sv. Nikole s vanjske strane kanala sv. Ante, koja je kvalitetom bedema i količinom vatrene moći daleko nadmašivala kule na ulazu u kanal. Velika i Mala kula su definitivno porušene početkom Ciparskog rata između Venecije i Turske 1570. godine. Odmah nakon rušenja, Venecija je razmišljala o njihovoj obnovi zbog obrambenog značenja, ali ipak nikad nakon toga više nisu obnavljane.

Prva poznata austrijska karta Šibenika sa samog početka 19. stoljeća označava ih kao srušene. Pored svega još se vide ostaci zidova obje kule, a moguće je potpuno na terenu utvrditi tlocrt Velike kule u kojoj od vremena rušenja nije ništa novo sagrađeno. Nažalost, pitanje je u kolikoj je mjeri obnova i izgradnja oko vile Moj mir devastirala prostor Male kule. Prilikom obilaska Male kule, neposredno ispod površine mora, uočio sam mjesto na kojem se natezao lanac što je zatvarao ulaz u šibensku luku.

Velika i Mala kula na ulazu u kanal sv. Ante dio su šibenskog obrambenog sustava koji je ovaj grad činio jednom od najjače utvrđenih točaka na istočnoj obali Jadrana. U trenucima kad pokušavamo na listu UNESCO-a upisati tvrđavu sv. Nikole, kao da smo na kule zaboravili, a potrebno ih je samo na stručan arheološki način iskopati, konzervirati i uklopiti u turističku ponudu grada Šibenika kroz postojeću šetnicu u kanalu sv. Ante.

Prvi prikaz Velike i Male kule na karti Šibenika Matea Pagana oko 1522. godine

 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK