SADA ČITATE
I vrapci na grani znaju da Britanci voze lijevom stranom, ali zašto je to tako? Odgovor je dosta zanimljiv
          OBJAVA: 26.11.2020, 18:07h   •   IZMJENA: 26.11.2020, 18:07h   komentara   •     ISPIŠI

Tko bi rekao

I vrapci na grani znaju da Britanci voze lijevom stranom, ali zašto je to tako? Odgovor je dosta zanimljiv


  Ilustracija/ŠibenikIN I vrapci na grani znaju da Britanci voze lijevom stranom, ali zašto je to tako? Odgovor je dosta zanimljiv
PIŠE ŠibenikIN
26.11.2020, 18:07h

Pitanje zašto britanski vozači voze lijevom stranom ceste vjerojatno je jedno od onih 30-ak pitanja u životu na koje dosad niste našli odgovor. Valja reći da je vožnja lijevom stranom suprotna onome kako se vozi u cijeloj Europi, no nije 'rezervirana' samo za Veliku Britaniju, već je pravilo u još 15-ak zemalja anglosaksonske tradicije.

 

 

 

Procjenjuje se da od prilike 35 posto svjetske populacije vozi lijevom stranom, a od većih zemalja, to pravilo vrijedi u Australiji, Novom Zelandu, Irskoj, Indiji, Japanu i nekim karipskim otocima. Vožnja u tom zemaljama često je opasna za vozače navikle na vožnju desnom stranom.

Nekoć davno gotovo svi su putovali po lijevoj strani, no tada je i način prijevoza bio puno drugačiji nego danas: Na četiri noge, umjesto na četiri kotača.  Za srednjovjekovne mačevaoce na konjima imalo je smisla držati se lijeve strane, kako bi im desna ruka bila bliže protivnicima.Onih 10 do 15 posto ljevorukih vitezova vjerojatno se jednostavno moralo natjerati na to. Montaža i demontaža viteške opreme i konja bili su također  lakši s lijeve strane konja i sigurniji uz rub ceste nego u centru.

Zapravo se čini da je pravo pitanje zašto su ljudi uopće prešli na to da voze desnom stranom ceste.

Stvari su se promijenile kasnih 1700-ih, kad su se veliki vagoni, koje je vuklo nekoliko parova konja, koristili za prijevoz poljoprivrednih proizvoda u Francuskoj i SAD-u. U nedostatku vozačkog mjesta u vagonu, vozač je sjedio na stražnjem lijevom konju, slobodne desne ruke i koristio bič kako bi konje održavao u pokretu. Budući da je sjedio s lijeve strane, želio je da drugi vagoni prolaze s njegove lijeve strane, pa se držao desne strane ceste. 

Britanska vlada odbila je odustati od uvriježenog načina vožnje, a 1773. je uvela Opći zakon o autocestama, koji je poticao vožnju lijevom stranom. To je kasnije potvrđeno i u Zakonu o autocestama iz 1835. godine. U međuvremenu je Francuska nakon revolucije, pod njihovim ljevorukim vladarom Napoleonom, prihvatila trajni pomak prema vožnji po desnoj strani ceste. 

Britanci i Francuzi dijelili su tada svu moć u mnogim krajevima svijeta, pa se način vožnje širio kao dio brze kolonizacije koju su provodili, tako da su zemlje koje su kolonizirali morale preuzeti 'njihov' način vožnje kao obavezan. To objašnjava zašto u bivšim  britanskim  kolonijama,  poput Australije, Novog Zelanda i Indije vozači voze lijevom, dok u bivšim  francuskim kolonijama, poput Alžira, Obale Bjelokosti i Senegala voze desnom stranom. 

Kada je Henry Ford predstavio svoj Model T 1908. godine, vozačko je mjesto bilo s lijeve strane, što znači da će automobili morati voziti s desne strane ceste kako bi putnici koji su putovali sprijeda i straga mogli izaći iz automobila na rubnik. Prema National Geographicu, to je utjecalo na promjenu u mnogim zemljama: Kanada, Italija i Španjolska promijenile su tijekom 1920-ih godina način vožnje tako da voze desnom stranom  a veći dio  Istočne Europe slijedio je primjer u desetljeću iza toga. Tek 1967. godine švedski vozači počeli su voziti desnom stranom.

Britanci, međutim, ne mijenjaju pravilo i vjerojatno neće nikada, prenosi 24sata s Reader's Digesta.

 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK