SADA ČITATE
Jadranom plivaju nove životinjske vrste, neke su i opasne: 'Moglo bi vam to biti zadnje što ćete pojesti'
          OBJAVA: 06.04.2019, 13:10h   •   IZMJENA: 06.04.2019, 13:14h   komentara   •     ISPIŠI

Novi stanovnici

Jadranom plivaju nove životinjske vrste, neke su i opasne: 'Moglo bi vam to biti zadnje što ćete pojesti'


  ilustracija/pixabay Jadranom plivaju nove životinjske vrste, neke su i opasne: 'Moglo bi vam to biti zadnje što ćete pojesti'
PIŠE Šibenik IN
06.04.2019, 13:10h

I dok se čeka da luksuz uplovi u Jadran, u njega su pristigli neki novi stanovnici

 

 

 

Iako je došao balastnim vodama od američke obale Atlantika pa do Jadrana, u njemu se lako udomaćio. Najprije na ušću Neretve. Plavi rak invazivna je vrsta koja voli tamaniti ostale vrste, piše portal Vijesti.hr

Zagreb dobio nove stanovnike: Opasnu otrovnicu i najvećeg guštera na svijetu! 

''Koliki je njegov utjecaj na autohtone vrste još ćemo vidjeti, koliki će njegov utjecaj biti i na uzgoj školjkaša također jer su mu i školjke vrsta hrane, ali je interesantan jer je i on poslastica i već ga imate po dubrovačkim restoranima'', objašnjava Valter Kožul, znanstveni savjetnik Instituta za more i priobalje Dubrovnik.

Napuhače nema na domaćem meniju, ali je poslastica u Japanu. No, ako pojedete njezin otrovni dio, bit će vam to zadnje što ste pojeli. Što ova tropska vrsta uopće radi u Jadranu?

''Kako raste temperatura u moru, tako se i širi granica rasprostranjenosti organizama koji mogu podnijeti sada tu temperaturu i sjevernije nego što su prije živjeli, sve češće ćemo imati situacije da nam ljudi donose ili da lovimo organizme iz tropskih krajeva'', objašnjava Kožul.

Među novih 40-tak vrsta u Jadran je iz Crvenog mora stigla i tamna mramornica. Novo pridošlice i jadranske domaćine veže jedna ružna, sve prisutnija, zajednička osobina

''Velike količine plastike dolaze putem rijeka ili se bacaju u more i ta se plastika lomi, usitnjava i imamo problem s mikroplastikom, česticama koje mogu biti ispod milimetra veličine, a kao takve normalno dolaze u hranidbeni lanac'', objašnjava Kožul.

I tako se preko ribe, plastika vrati čovjeku u tanjur. Zagrijavanje mora, nove jadranske vrste i plastika u svim morskim vrstama, može se zahvaliti djelovanju najgore među vrstama – ljudskoj.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK