OBJAVA: 30.03.2020, 19:48h   •   IZMJENA: 30.03.2020, 20:11h   komentara   •     ISPIŠI

Ovih dana pogotovo

Nepoželjna navika: Zašto je toliko teško ne dodirivati lice?


  ilustracija/pixabay Nepoželjna navika: Zašto je toliko teško ne dodirivati lice?
PIŠE Šibenik IN
30.03.2020, 19:48h

Od svih ponašanja koja nas razlikuju od ostatka životinjskog svijeta, jedno može biti prilično zabrinjavajuće za vrijeme epidemije neke bolesti, poput nesvjesnog dodirivanja lica.

 

 

 

Ljudi su među rijetkim vrstama poznatim po tome da dodiruju lice a da toga nisu svjesni, što pridonosi širenju bolesti, poput aktualnog koronavirusa, piše BBC.

Studije su pokazale da smo posebno skloni dodirivanju brade i područja oko usta, nosa i očiju. Kada je posrijedi bolest poput koronavirusa, recept je to za njegov brzi prijenos.

Zašto nesvjesno dodirujemo lice?

 

Svi dodirujemo lice fascinantnom učestalošću. Studija iz 2015. godine koja je proučavala ponašanje australskih studenata medicine pokazala je da se čak ni oni nisu uspjeli othrvati tom porivu, prenosi Zadovoljna.hr.

Dodirujemo lice i 25 puta u 60 minuta: Trikovi koji sprječavaju tu lošu naviku

Premda bi upravo studenti medicine trebali biti svjesniji opasnosti u odnosu na ostale, studija je pokazala da su lice dodirnuli prosječno 23 puta u roku od jednog sata, osobito usta, nos i oči.

Ljudima i nekim primatima ne uspijeva ne dodirivati se nesvjesno po licu, a to je, čini se, povezano s načinom na koji smo se razvijali.

I dok većina vrsta dodiruje lice u svrhu ''dotjerivanja'' ili da bi otjerala razne dosadne štetočine, ljudi i neki primati to čine iz drugih razloga.

 

Mehanizam smirivanja

Ponekad je riječ o svojevrsnom mehanizmu smirivanja, kaže Dacher Keltner, psiholog s kalifornijskog sveučilišta u Berkeleyu.
Neka su istraživanja pokazala da kontakt kože na kožu rezultira oslobađanjem hormona oksitocina, što može pridonijeti smanjenju stresa i postizanju većeg spokoja.

U nekim drugim situacijama nesvjesno dodirujemo lice kada koketiramo ili "da bismo oponašali zavjese na pozornici, zatvarajući jedan čin društvene drame i otvarajući sljedeći", kaže Keltner.

Drugi stručnjaci za bihevioralnu znanost zaključili su da je dodirivanje lica jedan od načina na koji sebi pomažemo u kontroliranju emocija i raspona pažnje.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK