Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!Zanimljivi rezultati
Odgovorne i brižne: Znanstvenici istražili 'sindom najstarije kćeri'
Odrastajući kao najstarije dijete, Y.L. Wolfe često je osjećala da su granice između njezine uloge i uloge njezine majke nejasne. "Do trenutka kad se rodio moj najmlađi brat, a meni je bilo gotovo 11 godina, bila sam preplavljena osjećajem odgovornosti za njegovu dobrobit. Sjedila bih uz njegov krevetić i promatrala ga kako spava, samo kako bih bila sigurna da je na sigurnom", ispričala je Wolfe, najstarija od četvero djece.
"Nije da sam mislila da moja majka nije sposobna, već sam osjećala da smo u tom trenutku obje odgovorne za obitelj. Kao da sam doslovno bila 'druga mama', a ne starija sestra", objasnila je. Njezino je iskustvo srž onoga što se danas popularno naziva "sindromom najstarije kćeri", a o kojem internetom kruže brojni članci i objave, piše HuffPost.
Znanstvena podloga za popularni "sindrom"
Iako "sindrom najstarije kćeri" nije službena medicinska dijagnoza, već pojam iz popularne psihologije, nova studija sugerira da u njemu ima više znanstvene istine nego što se dosad mislilo. Znanstveni tim predvođen Sveučilištem u Kaliforniji (UCLA) otkrio je da prvorođene kćeri u određenim okolnostima doista mogu ranije sazrijevati kako bi pomogle majci u odgoju mlađe braće i sestara.
Istraživači su, naime, pronašli vezu između ranih znakova adrenalnog puberteta kod prvorođenih kćeri i visokih razina stresa koje su njihove majke doživjele tijekom trudnoće.
Što je adrenalni pubertet?
Adrenalni pubertet je faza koja prethodi punom pubertetu, a tijekom koje dolazi do promjena na koži, poput akni, te pojave tjelesnih dlačica. No, ključne su promjene u razvoju mozga koje potiču socijalno i kognitivno sazrijevanje. Drugim riječima, te vanjske fizičke promjene povezane su s bržim postizanjem emocionalne zrelosti.
"Kada su vremena teška i majke su pod stresom tijekom trudnoće, u majčinu je adaptivnom interesu da njezina kći socijalno brže sazre", pojasnila je Jennifer Hahn-Holbrook, jedna od autorica studije. "To majci ranije osigurava 'pomoćnicu u gnijezdu', što pomaže ženama da u teškim uvjetima održe na životu i kasnije potomstvo".
Važno je napomenuti da adrenalni pubertet ne uključuje razvoj grudi ili početak menstruacije. Teorija studije jest da djevojčice postaju mentalno dovoljno zrele za brigu o mlađima, ali ne i fizički sposobne imati vlastitu djecu, što bi ih odvuklo od uloge pomoćnice u obitelji.
Zašto ne i sinovi?
Zanimljivo je da ovaj fenomen nije uočen kod sinova ili kćeri koje nisu prvorođene. Istraživači vjeruju da za to postoji evolucijski razlog. "Jedan od razloga zašto nismo pronašli ovaj učinak kod prvorođenih sinova mogao bi biti taj što muška djeca rjeđe od ženske pomažu u izravnoj brizi o djeci, pa majke imaju manji adaptivni poticaj da ubrzaju njihov socijalni razvoj", objasnila je Hahn-Holbrook.
Osim toga, dodala je, prethodna istraživanja pokazuju da je vrijeme ženskog puberteta općenito podložnije prilagodbi kao odgovor na rane životne događaje nego što je to slučaj kod muškaraca.
Istraživanje koje je trajalo 15 godina
Rezultati studije, objavljeni u veljačkom izdanju časopisa Psychoneuroendocrinology, temelje se na podacima prikupljanim tijekom 15 godina. Istraživači su pratili obitelji od trudnoće majki pa sve do tinejdžerskih godina njihove djece. U istraživanje su bile uključene žene iz dvije klinike u Južnoj Kaliforniji koje nisu pušile niti koristile lijekove i opijate tijekom trudnoće.
Tijekom trudnoće u pet je navrata mjerena razina stresa, depresije i anksioznosti kod majki. Nakon rođenja djece, od kojih je 48% bilo djevojčica, a 52% dječaka, praćen je njihov razvoj. Zasebno su mjerene karakteristike adrenalnog i gonadalnog puberteta, poput rasta dlačica, promjena na koži, razvoja grudi ili promjene glasa. U obzir su uzeti i drugi čimbenici koji mogu utjecati na rano sazrijevanje, poput razvoda roditelja ili ekonomske nesigurnosti.
Nakon analize svih podataka, zaključak je bio jasan: prvorođene djevojčice čije su majke doživjele visoke razine prenatalnog stresa sazrijevale su najbrže.
Evolucijska prilagodba i "fetalno programiranje"
Ova otkrića doprinose sve boljem razumijevanju takozvanog fetalnog programiranja - fascinantnog područja koje istražuje kako stres i drugi čimbenici koje žena doživljava tijekom trudnoće utječu na djecu dugo nakon rođenja. "Ovo je prvo takvo otkriće i fascinantno ga je promatrati kroz evolucijsku leću", izjavila je Molly Fox, antropologinja s UCLA-e i jedna od autorica studije.
U razgovoru za HuffPost, Fox je pojasnila teoriju: "Jedna od fascinantnih teorija je da fetus u majčinoj utrobi dobiva signale o tome kakav će svijet biti, a njegovo tijelo može fleksibilno prilagoditi svoj životni ciklus kako bi bio optimalno pripremljen za uvjete koje očekuje".
Za Y.L. Wolfe, autoricu s početka priče, nalazi studije nisu iznenađujući. "Moja je priča nešto drugačija - pravi pubertet, a ne samo adrenalni, prošla sam s 12 godina, iako sumnjam da sam doživjela rano kognitivno sazrijevanje", rekla je.
Ipak, druge studije sugeriraju da za odgovorne najstarije kćeri postoji i nagrada: istraživanje iz 2014. pokazalo je da upravo one imaju najveće izglede za uspjeh, dok je studija iz 2012. otkrila da prvorođeni češće zauzimaju vodeće pozicije.
Molly Fox, koja je i sama najstarija kći (blizanka), zaključuje kako je sretna što je rad objavljen upravo u vrijeme kad je kulturna rasprava o ovoj temi u punom jeku. "Kao jedna od najstarijih, mislim da je to posebna uloga u svakoj obitelji zbog potencijala za bliskost s majkom i sposobnosti da pomognem u brizi za mlađu braću i sestre", kazala je.