OBJAVA: 25.02.2020, 19:49h   •   IZMJENA: 25.02.2020, 19:49h   komentara   •     ISPIŠI

Problem je u nama

Ove stvari živciraju nas kod drugih, no za njih postoji razumno objašnjenje


  Ilustracija/Unsplash Ove stvari živciraju nas kod drugih, no za njih postoji razumno objašnjenje
PIŠE ŠibenikIN
25.02.2020, 19:49h

U velikom gradu je postalo normalno da nas svakog dana neko naživcira, jedan britanski portal. Ljudi koji hodaju sporo, oni koji puše svoj džoint na ulici, ljudi koji u javnom prijevozu pokušavaju pročitati vaše poruke… Ipak, kako neke studije nalažu, oni koji nas tako živciraju imaju neku svoju svrhu i često to ne rade namjerno. Čak u 50 posto slučajeva, problem je u nama, a ne u onima koji nas nerviraju.

 

 

 

Ostavljanje prljavog posuđa

Nitko ne voli prati posuđe. Dan Carlson, asistent za obiteljske i potrošačke studije na Sveučilištu u Utahu, kaže da pranje posuđa, za razliku od nekih drugih kućnih poslova kao što su kuhanje ili uređivanje vrta, nije korisno. To je razlog zbog kojeg ljudi nisu osobito entuzijastični kada trebaju obaviti taj posao. Oni čak pokušavaju raditi neke druge stvari, samo kako bi izbjegli pranje posuđa. Na primjer, ostavljaju ostatke hrane u tanjuru kako bi im to bio izgovor da ga ne operu.

Postoji i drugačije objašnjenje, osobito ako je pranje posuđa jedini problem za nekoga. Stvar je u tome da, nakon što pojedemo hranu, osobito meso, piletinu, sir i jaja, tijelo proizvodi serotonin koji mozgu šalje signal da je vrijeme za drijemanje.

Trošenje puno novca radi dokazivanja

Ne kritizirajte ljude koji uvijek žele ostaviti veći bakšiš nego što bi trebalo, kako bi demonstrirali svoju financijsku vrijednost. Oni možda imaju nekih ozbiljnih psiholoških problema.

Dokazivanje može biti obrambeni mehanizam za duboko ukorijenjene strahove. Ljudima koji vole demonstrirati (ili čak imitiraju) svoju superiornost, vjerojatno je nedostajala pažnja i briga roditelja u djetinjstvu.

Glasno razgovaranje na telefon na javnim mjestima

Danas se smatra nepristojnim ako se javite na telefon dok ste okruženi drugim ljudima. Na neki način, vi ih tjerate da slušaju vaš razgovor, čak i ako to ne žele.

Iz nekog razloga, mi više mrzimo tuđe telefonske razgovore, nego obične razgovore. Postoji jedna teorija koja kaže da, kada vidimo da se netko javlja na telefon, naš se mozak “prebaci” na “režim dijaloga” i pokušava predvidjeti sljedeću rečenicu. Budući da jednu polovicu razgovora ne čujemo, uobičajeni obrazac ne funkcionira i tada postajemo nervozni.

Nekim ljudima pričinjava zadovoljstvo da razgovaraju telefonom u javnosti jer dijele svoje emocije s drugima i njihova tijela proizvode dopamine, koji je važan dio sustava nagrađivanja tijela.

Slanje glasovnih poruka

Problem i najveći faktor iritacije kod glasovnih poruka je što su one jako zgodne za onog tko ih šalje i često jako neugodne za primatelja. Katkad ih moramo preslušati više puta kako bismo dobili potrebnu informaciju.

Ipak, postoje situacije kada su glasovne poruke dosta prikladnije nego tekstualne, na primjer, kada je važan ton. Također, ne zaboravite i to da broj telefonskih poziva svake godine naglo pada. Čak 25 posto ljudi u Britaniji, koji imaju pametne telefone, ne koriste ih za pozive. To je zbog toga što se milenijalci boje telefonskih poziva, prenosi portal Index.hr.

Dodirivanje ljudi tijekom razgovora ili prilaženje previše blizu sugovornika

Postoje ljudi koji ne znaju što je “privatni prostor”. Oni nam se primiču previše blizu tijekom razgovora ili, još gore, počnu nas dodirivati. Neurolozi s Kalifornijskog tehnološkog instituta pronašli su da oštećenje u amigdali (dijelu mozga koji predstavlja središte naših emocija) može biti razlog zbog kojeg neki ljudi ne osjećaju neugodnost kada upadaju u nečiji privatni prostor.

Antropolozi koji su specijalizirani za proksemiku (znanost koja proučava interakciju ljudi u prostoru) tvrde da je veličina privatnog prostora drugačija za svakog čovjeka i ovisi o više faktora. Ipak, reakcija na one koji krše tuđi privatni prostor uvijek je negativna.

Ako niste sigurni u to je li vaša amigdala zdrava, samo se sjetite da je na zapadu normalna udaljenost tijekom komunikacije s ljudima koje ne poznajete između jednog i dva metra.

Uzimanje prtljage s polica čim avion sleti

Ljudi koji često lete avionom sigurno su imali priliku vidjeti one koji ustaju sa svojih sjedala čim avion dodirne zemlju, iako će morati još čekati svoju prtljagu.

Postoji nekoliko razloga zašto se ljudi ponašaju ovako.

Najprije, većina ljudi mrzi redove pa smatraju da će, ako što prije ustanu, prije i otići. Drugo, postoji i natjecateljski element – svi se spremaju pa zašto oni da ne rade ništa? I, na kraju, čak i ljudi koji nisu klaustrofobični, ne vole biti u skučenom prostoru.

Cijeli članak pročitajte OVJDE.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK