Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!Običaji
Značenje Velikog četvrtka: Što se zapravo slavi i zašto se peru noge
Veliki četvrtak označava posljednji dan korizme i uvodi nas u najsvečanije razdoblje kršćanske godine - Vazmeno trodnevlje. Ono obuhvaća Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku subotu, a kulminira najvećim kršćanskim blagdanom, Uskrsom. Iako je mnogima ovo samo uvod u produženi blagdanski vikend, ovaj dan prepun je snažne simbolike, drevnih obreda i tišine koja ima posebno značenje.
Zanimljivo je da se na Veliki četvrtak prijepodne u cijeloj biskupiji održava samo jedna sveta misa, koju predvodi biskup u zajedništvu sa svojim svećenicima. Riječ je o takozvanoj Misi posvete ulja, tijekom koje se blagoslivljaju tri važna ulja: bolesničko (kojim se mažu bolesnici), katekumensko (kojim se mažu krštenici) te krizma, tj. mješavina maslinova ulja i mirisa (uglavnom balzama), koja se upotrebljava prilikom krštenja, potvrde te svećeničkog i biskupskog ređenja..
Prava drama, u liturgijskom smislu, započinje navečer kada se u svakoj župi slavi misa Gospodnje večere. Tijekom te večernje mise čita se evanđelje, nakon čega slijedi dirljiv i duboko simboličan obred pranja nogu. Pjeva se svečana himna 'Slava', a tada se događa nešto jedinstveno - zazvone sva crkvena zvona i potom potpuno utihnu sve do Vazmenog bdijenja na Veliku subotu.
Zašto se prazne oltari?
Ako ste ikada prisustvovali ovim obredima, sigurno ste primijetili neobičan prizor na kraju mise. Svi ukrasi odnose se s oltara, a svetohranište, ormarić u kojem se čuvaju hostije, ostaje potpuno prazno, piše Tportal.
Posvećene hostije prenose se u pokrajnju kapelu ili na oltar s Presvetim, nakon čega obično slijedi barem sat vremena klanjanja u tišini. Taj čin predstavlja spomen na Kristovu usamljenu molitvu u Getsemanskom vrtu, kada su njegovi učenici od umora zaspali.
Kroz povijest, u dane Svetog trodnevlja redovito su se izbjegavali težački poslovi na polju. Kako su crkvena zvona u ta tri dana 'zavezana' i ne zvone, u južnoj Hrvatskoj zadržao se posebno zanimljiv običaj. Dječaci drvenim škrebetaljkama prolaze mjestom i glasnim zvukom označavaju vrijeme za jutarnju, podnevnu i večernju molitvu 'Anđeo Gospodnji', kao i početak crkvenih slavlja.