Znanstvena upozorenja: Današnji mladi manje su inteligentni od svojih roditelja

Od kraja 19. stoljeća, otkako se sustavno prate kognitivne sposobnosti populacije, bilježen je stalan napredak – sve do posljednjeg desetljeća. Upravo generacija rođena od kraja 1990-ih do ranih 2010-ih pokazuje prvi ozbiljan zaokret: slabiju koncentraciju, lošije pamćenje, pad čitalačkih i matematičkih vještina te općenito niže rezultate testova inteligencije u odnosu na prethodne generacije.

Horvath je na saslušanju pred američkim Senatom upozorio da su ti podaci posebno alarmantni jer današnji učenici u obrazovnom sustavu provode više vremena nego ikada prije. Unatoč tome, ishodi učenja ne prate uloženi trud ni vrijeme.

Tehnologija pod povećalom

Kao glavni uzrok znanstvenik ističe masovno uvođenje digitalnih alata u učionice – računala, tableta i individualnih uređaja za svakog učenika. Analize koje obuhvaćaju desetke zemalja pokazuju da se stagnacija, a potom i pad kognitivnih sposobnosti, vremenski poklapaju s razdobljem nakon 2010. godine, kada je digitalna tehnologija postala standard u nastavi, prenosi Index.

„Biologija čovjeka nije se mogla promijeniti u desetak godina. Obrazovni sustav također nije doživio radikalnu reformu. Ono što se promijenilo jesu alati koje koristimo za učenje“, poručio je Horvath.

Mozak i ekrani – nesklad koji ima cijenu

Prema njegovim riječima, ljudski mozak nije evoluirao za učenje putem ekrana, brzih videa i sažetaka, već kroz izravnu komunikaciju, raspravu i iskustveno učenje. Ekrani, tvrdi, remete prirodne procese potrebne za duboko razumijevanje i dugoročno pamćenje.

Dodatni problem vidi u činjenici da tinejdžeri više od polovice budnog vremena provode pred ekranima, naviknuti na brz ritam informacija kakav nude platforme poput TikTok. Posljedica je površno usvajanje znanja i smanjena sposobnost duljeg fokusa.

Globalni trend, ne samo američki problem

Pad obrazovnih postignuća nije ograničen na SAD. Istraživanja provedena u više od 80 zemalja ukazuju na isti obrazac: što je tehnologija prisutnija u učionicama, rezultati su slabiji. U nekim državama učenici koji su računala koristili nekoliko sati dnevno isključivo za školu pokazali su lošije rezultate od onih koji su tehnologiju koristili rijetko ili nimalo, prenosi Index.

Samopouzdanje bez pokrića

Zanimljivo je da, unatoč objektivnom padu sposobnosti, mnogi pripadnici generacije Z imaju izrazito visoko mišljenje o vlastitoj inteligenciji. Horvath upozorava da pretjerano samopouzdanje često prikriva stvarne nedostatke, dok obrazovni sustavi sve češće prilagođavaju gradivo formatu kratkih sadržaja umjesto dubinskog učenja.

Povratak osnovama?

Stručnjaci zato predlažu niz mjera: od odgađanja korištenja pametnih telefona u djetinjstvu, ograničavanja digitalnih uređaja u školama, pa sve do ugledanja na skandinavske modele koji su već počeli smanjivati prisutnost tehnologije u nastavi. Problem nazivaju društvenom hitnošću i upozoravaju da bez promjena posljedice mogu biti dugoročne – ne samo za obrazovanje, nego i za društvo u cjelini.