Iako je Europska komisija prije više godina predložila ukidanje sezonskog pomicanja sata, države članice o tome se nisu dogovorile unatoč činjenici kako dio njih smatra da nema koristi od pomicanja sata.

S obzirom na prioritete, vrlo vjerojatno je da se ta tema još dugo neće naći na dnevnom redu. S druge strane, Vladimir Putin je još 2014. ukinuo pomicanje kazaljki i odlučio da ostaje na zimskom računanju vremena. Iako mnogi pravdaju pomicanje kazaljki tvrdnjom da će ljudi tako smanjiti izdatke za struju te imati na raspolaganju više danjeg svjetla, stručnjaci već dugo upozoravaju na opasnosti te prakse na zdravlje ljudi. Najsnažnije zbog ovih promjena trpe osjetljiviji ljudi, mala djeca i ljudi koji svakodnevno imaju naporne dnevne rasporede.

- Psiholozi i mnogi drugi stručnjaci za spavanje tvrde kako se većina ljudi teže prilagođava proljetnom nego li jesenskom pomicanju vremena upravo zato što gubimo jedan sat sna. Prelazak na ljetno vrijeme ima drastičnije posljedice jer intenzivnije narušava naš biološki ritam i „oduzima“ sat mogućeg sna, dok nam jesensko pomicanje sata nudi kompenzaciju odnosno dodaje taj oduzeti sat. To je slično poteškoćama koje se javljaju kod dugih putovanja zrakoplovom van naše uobičajene vremenske zone; puno lakše podnosimo putovanja na zapad u odnosu na putovanje na istok - pri kojem „gubimo" vrijeme. „Krađa“ jednog sata sna u proljeće nije tek iritantna pojava, već ozbiljno remeti ljudski cirkadijurni ritam koji funkcionira poput nekog našeg unutarnjeg prirodnog sata te prilagođava kompleksni balans između spavanja i budnosti uvjetima u okolini, odnosno pomicanju dnevnog svjetla - kaže kaže mag.psih. Lea Maričić iz Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".

Posljedice zbog prelaska na ljetno računanje vremena naše tijelo može osjećati čak nekoliko dana, a to će mnogim ljudima predstavljati problem.
- Najveću ćemo promjenu osjetiti prva dva do tri dana nakon pomicanja sata i to kao smanjenu radnu učinkovitost, slabiju koncentraciju, otežano pamćenje, izrazitiji umor i dnevnu pospanost. Ometanje u spavanju može promijeniti razine hormona i podići krvni tlak, što utječe na srce a osobito na kardiovaskularne bolesnike. Neprirodna promjena ritma spavanja također može djelovati kao pokretač genetski uvjetovanih bolesti a neki pojedinci mogu posljedično razviti i depresivno raspoloženje. Ljudi često imaju problema osim s nesanicom i sa glavoboljom koja može trajati po nekoliko dana, čak i tjedana nakon samog pomicanja. Pomicanje sata je veliki psihofizički stres za cijeli organizam, no sve ove promjene najteže podnose kronični bolesnici - ističe Maričić dodajući da promjenu najteže podnose mala djeca i kardiovaskularni bolesnici te ljudi koji su skloni kasnijem lijeganju. Usto, ljudi koji pate od tenzijskih glavobolja imaju pojačane glavobolje, a poremećen san može rezultirati i povišenim krvnim tlakom te lošijim mentalnim zdravljem.
Usto, ti su simptomi među glavnim uzročnicima srčanog i moždanog udara. Američki znanstvenici tvrde kako se stopa rizika od moždanog udara u Finskoj povećala za osam posto tijekom prva dva dana od početka prelaska na ljetno računanje vremena u odnosu na dva tjedna prije i nakon pomicanja sata, a isti rezultati zabilježeni su i kasnije u listopadu. Švedski znanstvenici su zaključili da broj srčanih udara opada u tjednu nakon vraćanja sata unazad za 21 posto, dok u proljeće stopa srčanih udara raste u sedam dana poslije pomicanja sata unaprijed. Štetan učinak po srce najizrazitiji je u prva tri dana nakon nedjelje u kojoj se prelazi na ljetno računanje vremena. Dodatno, školarci lošije rješavaju zadatke i slabije prate nastavu nakon pomicanja sata, a negativan učinak osjeća i imunitet kojeg posebno treba osnažiti.

- Nedovoljno sna može negativno utjecati na neke kognitivne sposobnosti, posebice na uspjeh u jednostavnim, dugim i monotonim zadacima te su ljudi zbog uskraćivanja sata sna umorniji odnosno neispavani što je direktno povezano s pojačanim dnevnim umorom i pospanošću te povremenim smetnjama koncentracije. To se udruženo manifestira smanjenim oprezom i pažnjom. Kombinacijom navedenog lakše je doživjeti različite oblike nesreća ili nezgoda. Naravno, ljudsko se tijelo promjenama vrlo brzo prilagođava ako je zdravo, stoga bi smetnje mogle biti prisutne eventualno unutar tjedan dana - ističe Maričić savjetujući da malim promjenama postignete ravnotežu kojom ćete lakše prebroditi narednih nekoliko dana.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.